Predsjednica CROMed-USA Kos za MS: Pacijent mora biti najvažniji, zdravstvo u Hrvatskoj jako zaostaje za SAD-om

U sklopu CROMed inicijative i partnerskih stručnjaka iz SAD-a, u petak i subotu se ispred Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu za studente medicine održava jedinstveni edukativni program. Više detalja nam je u Intervjuu Media servisa otkrila predsjednica Croatian - American Medical Alliancea Ksenija Kos.

"Mi to zovemo mobilna simulacijska radionica na kotačima. To se događa u partnerstvu sa simulacijskim centrom iz Ljubljane koji će dovesti jedan veliki autobus koji je opremljen s alatima koji su potrebni da bi se simulirali pedijatrijski hitni slučajevi."

Program počinje u 8.30h, a svaka dva sata simulirat će se drugi slučaj iz područja pedijatrije. Bit će sedam grupa sa po 6 studenata kako bi se osigurao kvalitetan i individualiziran pristup učenju. Za pedijatru su se odlučili jer su im upravo studenti poručili da u tom području imaju najviše slabosti.

Naša gošća ističe da je studentima najvažnije dobivanje povratne informacije - što je bilo dobro, ali i gdje imaju prostora za napredak.

"Kada se radi o medicini onda ne možete učiti na greškama ako vam je pacijent živa osoba pred vama. Simulacija se radi tako da se koriste lutke koje su vjerodostojne i na tim lutkama se mogu simulirati scenariji koje mladi liječnici ili stari vide svakodnevno u njihovim ambulantama."

Nakon Zagreba, priliku će imati i studenti u Osijeku 20. ožujka, u Splitu tjedan dana kasnije te u Rijeci 8. svibnja. Kos je svoj put u medicini započela na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je stekla titulu doktorice medicine. Potom se zaputila u SAD gdje stvari po pitanju prakse izgledaju osjetno drugačije stoga organizacija CROMed želi uspostaviti suradnju i pomoći da se ti načini prakse uvedu u regularnu nastavu u Hrvatskoj.

Ideja za osnivanjem neprofitne organizacije došla joj je nakon što joj je u jednoj zagrebačkoj bolnici preminuo otac.

"Tamo je još uvijek bio COVID-19 u ono vrijeme, ali nigdje nisu te mjere bile toliko poštivane kao u bolnicama. Ja sam to znala tako da sam donijela sa sobom sve što mi je potrebno jer ja sam liječnica. Međutim, nije bilo moguće. Specijalizantica je rekla da će morati čekati nadslužbu do idućeg dana da pita možemo li čak uzeti i moj telefon tako da ga barem kratko vidim jer sam stajala pred vratima. Iduće jutro smo dobili poziv iz bolnice da je tata umro. Mislim da ja nisam jedini takav slučaj u Hrvatskoj, a to je nešto što se u Americi gdje ja radim apsolutno ne može dogoditi."

"Nikada nisam saznala kako je moj otac umro, jedino smo dobili vreću s njegovim stvarima - to u 21. stoljeću apsolutno nije prihvatljivo", nastavlja liječnica.

U Americi, objašnjava, kada rade simulacije s pacijentima imaju i volontera koji glumi člana obitelji, dok je pacijent - lutka. Osim toga, istaknula da je izrazito važna standardizacija što se tiče medicinske edukacije u Americi. Razlike između praktičnog dijela ondje i u Hrvatskoj su velike. U SAD-u svaki medicinski fakultet ima simulacijske laboratorije gdje se od prve godine studenti medicine susreću s pacijentima, a s godinama njihove kompetencije rastu.

"U jednom trenutku vam taj pacijent, koji je lutka pacijent, ali jako vjerodostojna lutka, može imati srčane otkucaje koji su niski pa onda se to promijeni u visoko pa se srčani ritam promijeni pa onda imaju poteškoće s disanjem. Simulira se jedna normalna, komplicirana ili manje komplicirana životna situacija. To je nešto što je sigurno, što je standardizirano. Može se nakon toga analizirati i tako se stječe jedno veliko samopouzdanje."

To je jedan put koji bi trebao biti u planu svih medicinskih fakulteta, ističe Kos čija je organizacija CROMed spremna surađivati. Sve to košta, posebice simulacijski laboratoriji.

"Ali bi svakako dekani medicinskog fakulteta trebali to imati u njihovim, ne dugoročnim nego kratkoročnim planovima."

Želja CROMed-a je da se napravi standardizirani kurikulum.

"Koji će onda zaživjeti i svake godine ćemo na to nadograđivati. Za to nam trebaju liječnici edukatori koji nam u tome pomažu, ali to nije sve. Dakle, mi moramo imati financije da bismo sve to mogli napraviti, a da bismo imali financije, jer kao što sam rekla to je dobrotvorna udruga, financira se na osnovu donacija."

Iako su pokušali, zasad nisu stupili u kontakt s Ministarstvom zdravstva, no u budućnosti se nadaju sastanku. Problema je puno - od odljeva liječnika i medicinskog osoblja, do dugih listi čekanja.

"To može ponekad potrajati kažem u neurologiji čak i do šest mjeseci. Inače, kod drugih specijalnosti, primjerice kardiologa kojih ima puno više to čekanje nije preveliki problem."

Sve veću ulogu igra i umjetna inteligencija poput Da Vinci robota. Olakšava im i alat koji sluša razgovor liječnika i pacijenta i sam to zapisuje informacije u pacijentov karton. Organizacija CROMed ima i stipendije koja osigurava sredstva za putovanje i smještaj u St. Louisu u trajanju od 4-6 tjedana. Iako podupire dolazak studenata u SAD ističe da je razlika između zdravstva u Americi i Hrvatskoj jako velika.

"Postoje tri stupa da bi zdravstveni sustav dobro funkcionirao, zapravo ne tri čak i više, četiri. Dakle, postoje studenti i njihova edukacija i liječnici. Drugo su pacijenti i zdravstveni sustavi države koja to organizira. Dakle, to su tri stupa tog zdravstva i kako organizirati zdravstvo u jednoj zemlji."

Izrazito važnom smatra opću medicinu koju opisuje kao okosnicu zdravstva.

"Cijela ordinacija liječnika opće prakse, koliko ja to vidim po mojim roditeljima i poznanicima, uglavnom su to, ja bih rekla kao skretničari koji jednostavno šalju ljude, ti mladi liječnici kod specijalista, a jedan razlog je to što ja mislim da nemaju dovoljno samopouzdanja. Specijalista nema dovoljno i zato se čeka da dođete kod specijaliste, a kad dođete kod specijaliste taj specijalista onda kaže liječniku opće medicine koji lijek treba propisati. Pa to bi liječnik opće medicine morao imati slobodu da sam to radi, to je ogromna količina novaca koja se potroši na edukaciju mladih liječnika, a onda im zavežemo ruke i ne damo da rade samostalno."

Za kraj, uputila je savjet:

"Prvo treba pacijenta staviti u centar tog zdravstva. Zašto? Moja majka ne vidi dobro, ne vozi auto, ali da bi dobila i uputnicu mora osobno ići kod liječnika. Ako ide kod specijalista mora nositi te nalaze kod liječnika opće prakse da bi joj onda dali uputnicu ili recept za te lijekove koje onda nosi u ljekarnu. To apsolutno ne pomaže pacijentima, niti stavlja pacijenta u centar tog zdravstvenog sustava."

​Cijeli Intervju možete poslušati na YouTube kanalu Media servisa.