×

Upozorenje

JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 1917

Menu

Mrsić: Da je otišlo 100 tisuća mladih to bi se vidjelo

ZAGREB - U emisiji "U četiri oka Media servisa" gostovao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Odbacio je teze šefa oporbe Tomislava Karamarka kako je iz Hrvatske iselilo 100 tisuća ljudi. Osvrnuo se i na mirovinski sustav te još jednom ustvrdio kako katastrofične najave ne stoje.
Da se u sustav rada i mirovinski sustav uveo red, tvrdi resorni ministar Mirando Mrsić. Ocjene šefa HDZ-a Tomislava Karamarka kako je iz Hrvatske iselilo sto tisuća mladih ljudi, Mrsić smatra netočnima.



"Jedno vrijeme je bilo 50, pa 70, dakle kako se bliže izbori ta će brojka rasti vjerojatno još i više. Mladi ljudi jesu otišli iz Hrvatske, iz Hrvatske se uvijek odlazilo, nije to samo trend ove godine, međutim da je otišlo 100 tisuća mladih ljudi iz Hrvatske to bi se vidjelo. Vidjelo bi se i u ponudi radne snage i u problemima da se ne bi mogla otvorena radna mjesta zatvarati našom radnom snagom koja jest u Hrvatskoj. Mislim da svi koji operiraju tim brojkama to izvlače iz neke svoje matematike koja nije točna. Gledajući samo Zavod za statistiku ta brojka je 12 tisuća, a 8 tisuća ih je ušlo u Hrvatsku iz drugih zemalja", rekao je Mrsić.



Otkrio je i kako se u razgovorima s ministrima rada nekih zemalja pokušava skinuti zabrana zapošljavanja za hrvatske državljane uvedena u trenutku ulaska Hrvatske u EU, a koja ističe 30. lipnja. Upravo u tim razgovorima s ministrima rada predočavaju se i radne dozvole prema kojima se može vidjeti koliko ljudi iz Hrvatske radi u inozemstvu, objašnjava Mrsić zašto računica od 100 tisuća ne može biti točna.



"Osim Njemačke te brojke su izuzetno male. Recimo u Luxemburgu sedam, u Nizozemskoj negdje oko 350-400, prema tome nije to baš takav egzodus iz Hrvatske. Jasno da se otišlo - recimo u Njemačkoj imamo brojku od 26 tisuća naših sugrađana koji su dobili radne dozvole tamo, ali dio je to i sezonskog zapošljavanja. (...) Prema tome, jasno je da se iz Hrvatske odlazilo, ali u Hrvatsku će se i dolaziti, ekonomija će se sigurno oporaviti", uvjeren je ministar.



Odlazak ijednog mladog čovjeka iz Hrvatske je nenadoknadiv gubitak, a broju zaposlenih trebala bi doprinjeti i Garancija za mlade koju ministar ovih dana predstavlja po Hrvatskoj. Obišao je više od 25 gradova, reakcije su, kaže, izuzetno pozitivne.



"Kada smo krenuli s ovim mjerama broj nezaposlenih mladih u dobi između 15 i 25 godina je bio više od 52 posto. S mjerama koje smo pokrenuli nastavljamo i dalje, taj postotak smanjio se na negdje otprilike 41 ili 42 posto, ovisno o tome koji se mjesec gleda, ali se vidi jasan trend smanjenja i mislim da ćemo vrlo brzo doći ispod 40 posto. To je dobar trend ali nismo zadovoljni s time, bit ćemo zadovoljni kad nam broj nezaposlenih mladih u toj dobi padne ispod 20 posto".



Iako Garancija za mlade postoji od 2013. godine tek se protekla dva tjedna kampanja oko programa intenzivirala. I to uz svesrdnu potporu premijera koji je već u nekoliko navrata pratio ministra na turneji. Ministar odbacuje tvrdnje da je riječ o predizbornoj kampanji jer, kaže, rezultati su vidljivi. No, ne i oni kad je riječ o ukupnoj brojci nezaposlenih. U trenutku kada su preuzeli vlast na burzi je bilo 302 tisuće, sada ih je više od 326 tisuća, a brojka je u ovih nekoliko godina znala preći i 350 tisuća. Je li se moglo bolje?



"Neki zloguki prognozeri su nam prognozirali da ćemo negdje u ovo vrijeme imati više od 400 tisuća nezaposlenih. Mi smo tvrdili da se to neće dogoditi, da će se početi otvarati radna mjesta, da će mjere koje sada imamo i koje smo pokrenuli još 2012. dati rezultate. I one daju rezultate - broj nezaposlenih nam je u padu, sada ide i sezonsko zapošljavanje, a prošle godine smo preko Zavoda za zapošljavanje zaposlili preko 225 tisuća ljudi, što sezonski, što na određeno vrijeme. I to je jedan znak da se stvari pokreću", rekao je Mrsić koji tvrdi i kako je zaposlenost u ovome trenutku vrlo blizu toga da se počne povećavati. Ministar se osvrnuo i na mirovinski sustav te još jednom uvjerava kako katastrofične najave ne stoje. Kad je riječ o traženjima Europske komisije da se za produljenje radnog vijeka do 67 godina ne čeka 2031. godine.



"Mi smo vrlo jasno pokazali Europskoj komisiji i kroz tzv. Ageing Report koji smo morali prvi puta i mi izraditi u Hrvatskoj, a to je adekvatnost mirovinskog sustava, odnos mirovina i doba, dakle vrlo jasno smo pokazali da je naš mirovinski sustav fiskalno održav, da se broj umirovljenika neće povećavati, da će biti konstanta negdje otprilike oko milijun i 200 tisuća umirovljenika do 2060. godine i stoga ne vidimo razloga da bi to sve pomaknuli ranije jer to neće donijeti nikakve efekte niti u tržištu rada, a niti na sami broj umirovljenika". Ono što podiže broj umirovljenika su prijevremena umirovljenja i invalidske mirovine, a tu smo neke zahvate napravili, kaže Mrsić.



"Evo recimo, broj invalidskih mirovina koji je bio više od 12 tisuća smanjili smo na tri što bi bila nekakva normalna brojka s obzirom na broj radnika u Hrvatskoj, smanjuje se i broj prijevremenih mirovina... Dakle, to su neke mjere koje nam osiguravaju da nam ne raste broj umirovljenika, a to smo i pokazali". No hoće li to biti dovoljno da SDP s partnerima dobije još jedan mandat? Mrsić kaže - odlučit će građani, no naglašava - SDP kao stranka mora čuvati socijaldemokratske vrijednosti, a pritom ističe kako je Vlada u ove četiri godine sačuvala "socijalnu državu", kao najvažniji dio države.



"Nisu se smanjivale, mirovine su se isplaćivale na vrijeme, čak smo ih i usklađivali kad je bilo razloga za to. Prema tome, SDP jest kroz to osigurao jednu socijalnu dimenziju, socijaldemokratski štih koji mi imamo, dakle socijaldemokratske vrijednosti koje zastupamo smo održali. Jasno da i u ovim nekim potezima koje smo morali raditi nije bilo dovoljno socijaldemokratski riješeno ali to je dio koji smo morali napraviti da se država izvuče iz problema i da počne funkcionirati i da nam se ekonomija oporavi i da počnemo otvarati radna mjesta", istaknuo je Mrsić.



A na pitanje kada će građani odlučivati jesu li zadovoljili, odnosno kada ćemo na izbore, ministar je odgovorio: "Kada bude vrijeme".
nazad na vrh