Luša za MS: Trump je međunarodne odnose ogolio, svatko se sam treba snaći

''Trump je u ovih godinu dana, a onda i u prvom mandatu ogolio međunarodne odnose, resetirao ih, stavio ih na početne postavke i sada se tu svatko treba snaći. Ali ono što je najbitnije da trenutno živimo u odnosima koji su bazirani na politici i sili. Bili su bazirani i prije, međutim sada je to eksplicitno rečeno, objavljeno je u službenom dokumentu Strategiji nacionalne sigurnosti SAD-a''.

Naglašava da se Trump želi upisati u povijest kao predsjednik koji je proširio američki teritorij, u kontekstu preuzimanja Grenlanda, koji je osnažio američko društvo, gospodarstvo i položaj SAD-a u međunarodnim odnosima. Iako se na prvu čini da je nepredvidiv, impulzivan i da odluke donosi preko noći, Luša dodaje:

''Mnogi se neće složiti da je to možda strateški promišljena vanjska politika, ali ona je koherentna. Dakle ono što je predsjednik Trump najavio u svojoj kampanji i obrise koje je dao u prvom mandatu sada u stvari provodi''.

Što se tiče njegovih težnji za preuzimanje Grenlanda, Luša ističe da je nedvojbeno da je taj otok strateški jako bitan teritorij kao i činjenica da je bogat mineralima. Isto tako Trump jasno pokazuje da ne vidi Grenland kao političku zajednicu koja ima pravo na vlastiti identitet, autonomiju i vlastito samoodređenje, nego kao teritorij koji predstavlja američki nacionalni interes. Na pitanje je li doista posrijedi natjecanje s Kinom i Rusijom koje, prema Trumpu, pokazuju interes za otok, Luša odgovara:

''To nije samo natjecanje s Kinom i Rusijom, to je i pitanje transatlanskog savezništva ili činjenice da NATO kao vojno-politički savez počiva i na nekakvim vrijednostima i sad se svi pitaju je li ovaj potez najave kupnje, aneksije, vojnog zauzimanja Grenlanda u stvari kraj Sjevernoatlanskog saveza. Ja mislim da nije kraj u ovom vojnopolitičkom smislu, nego to je više kraj u vrijednosnom smislu''.

A vjeruje li da bi mogao vojnom akcijom preuzeti Grenland?

''Stvarno je teško unaprijed prognozirati što će Trump učiniti, međutim s obzirom na njegove izjave ne treba ni to isključiti. Tu bi se trasatlantski odnosi raspali na proste elemente. Jer ako NATO savez počiva na članku 5 i ako vi napadnete jednu suverenu državu koja je ujedno i članica NATO-a, sve ostale saveznice bi trebale reagirati, a ovdje bi trebale reagirati protiv svoje članice, dakle SAD-a kao osnivačice NATO-a''.

Američki predsjednik najavio je Danskoj i još sedam europskih zemalja koje šalju vojnike na Grenland dodatne carine od veljače, a EU sprema odgovor. Razmatra se tzv. trgovinska bazuka.

''EU je vrlo kompleksan mehanizam i trebalo bi šest mjeseci prvo da se dokaže da je to bio instrument prisile kojim bi se onda aktivirala ta ekonomska bazuka, to ekonomsko nuklearno oružje. Nakon toga treba 10 tjedana da uopće države pokrenu mehanizam rasprave i odluke o tom instrumentu i prošlo bi jako puno vremena dok bi se onda Europljani i ako bi se uopće i dogovorili, da idu s tim najradikalnijim mjerama''.

Komentirala je i pismo koje je Trump uputio norveškom premijeru u kojem navodi da mu nisu dali Nobelovu nagradu za mir pa da zato više ne mora razmišljati o miru, u kontekstu preuzimanja Grenlanda. ''Taj simbol mira je postao na neki način politički rekvizit'', izjavila je Luša.

''Trump je i ovim pismom pokazao koliko ne cijeni sam Odbor za dodjelu Nobelove nagrade i smatra jednostavno da može svoju vanjsku politiku i svoja osobna promišljanja koristiti kao nekakav instrument ucjene u ovom smislu. To je jedan novi način komuniciranja u međunarodnim odnosima i moramo se pomiriti da je svijet krenuo u tom smjeru i da se svi tome trebamo prilagoditi''.

Kada govorimo o vojnoj akciji u Venezueli, gdje su uhvatili predsjednika Nicolasa Madura i suprugu, prevezli u SAD gdje im sude za narkoterorizam, Luša kaže da je Trump time poslao više poruka. Prije svega posrijedi je bio naftni interes, potom je poručio da uvodi red i da se bori protiv autokratskih režima, a poslao je i poruku zemljama Latinske Amerike, Kini, Rusiji... da je spreman intervenirati da bi zaštitio američke interese.

''To je poruka cijeloj međunarodnoj zajednici da velike sile jednostavno definiraju odnose snaga u međunarodnim odnosima i da se sve manje i srednje države tome trebaju povinovati i da jednostavno živimo opet u vrijeme onog hladnoratovskog ograničenog suvereniteta. Ovdje je to uvjetovani suverenitet u smislu da sve one države koje ne poštuju one vrijednosti i načela za koje se zalažu SAD imaju taj ograničen suverenitet''.

Zemljama stižu pozivi za pridruživanje u Odbor za mir za Gazu, a pritom je Trump uputio poziv i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji već četiri godine provodi agresiju nad Ukrajinom.

''Pa ne znam koliko ja očekivan, ali nije više toliko iznenađujuć. Mislim on vidi međunarodne odnose kao svoj vlastiti biznis ili biznis u kojem SAD moraju profitirati i on je već abolirao, to jest ponovno vratio Putina na međunarodnu pozornicu, na onom summitu na Aljaski i to čini i u ovim pregovorima, sada ovo je dodatno priznanje''.

Dodaje da američki predsjednik stvara paralelnu realnost međunarodnim institucijama, prvenstveno u ovom slučaju UN-u. Kada govorimo o rusko-ukrajinskom ratu, profesorica smatra da Putni stoji na početnim zahtjevima i da od njih neće odustati, a Ukrajina većinu zahtjeva ne može prihvatiti jer bi to značila kapitulacija i postavilo bi se pitanje četverogodišnjeg ratovanja i stradavanja.''Jedini način da se riješi ovo pitanje je da popusti Ukrajina'', ističe Luša i naglašava da je Trump tu zemlju maksimalno pritisnuo, što ne čini Rusiji.

''Ne stišće Rusiju jer Rusiju smatra ravnopravnim sugovornikom u međunarodnim odnosima, a Ukrajinu smatra manje snažnom, manje vrijednom državom koja je jednostavno slabija i mora pristati na ove ustupke da bi okončali rat. Smatra da jednostavno s njima ne može pregovarati na istoj osnovi na kojoj pregovara s Putinom''.