Menu

Jareb za MS: Politikanska histerija kojom se počeo demonizirati grb počinje nakon 2000.

ZAGREB - Hrvatski sabor 5. lipnja proglasio je Nacionalnim danom hrvatske zastave, a u isto vrijeme javno je obznanjena i posebna Deklaracija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o povijesnom hrvatskom grbu. Kako su poručili sa skupa HAZU-a, šahirani grbovi Hrvatske s početnim srebrnim (bijelim) ili crvenim poljem prisutni su i korišteni gotovo podjednako još od početka 16. stoljeća. Stoga su prijepori vezani za početno polje, tvrdi se, lažna dvojba. O značaju ova dva događaja danas govorimo s povjesničarem Mariom Jarebom s Hrvatskog povijesnog instituta. On sam sudjelovao je na skupu HAZU-a prošli tjedan. Još 2018. godine nekoliko je hrvatskih institucija potaknulo na donošenje upravo takve odluke u Saboru.

"Krenimo od pojma zastave. Znači, nacionalna i državna zastava koja se temelji na nacionalnoj zastavi, jest ili bi trebala biti simbol identifikacije stanovništva te zemlje, odnosno nacionalna identifikacija je nešto što nas povezuje i potiče na zajedništvo. U tom smislu, simboli pa onda i zastave su važni i nekako je običaj u mnogim zemljama na svijetu da postoji Dan zastave".

Pojasnio nam je zašto baš 5. lipnja.

"Zato što je rijedak slučaj u drugim zemljama, da mi imamo nekakav uzorak ili prauzorak državne i nacionalne današnje zastave, a riječ je o Jelačićevoj banskoj zastavi. On je ustoličen ili instaliran 5. lipnja 1948. godine i dobio je znak svoje banske časti, a to je bila nacionalna trobojnica na kojoj je s jedne strane bio grb tadašnje hrvatske države, Trojedine Kraljevine".

Sam sadržaj Deklaracije HAZU-a poprilično je jasan, nastavlja Jareb.

"Već godinama u hrvatskoj javnosti, u dijelu medija, posebno u dijelu politike, traje svojevrsna histerija, ja bih je tako nazvao, koja jedan od povijesnih hrvatskih simbola, dakle, hrvatski šahirani grb od 25 polja s početnim srebrnim, odnosno bijelim poljem, izjednačava sa zločinačkim, ustaškim i ne znam kakvim sve simbolom".

To nije službeni grb Republike Hrvatske, nego jedan povijesni simbol koji se koristi i izjednačavanje takvog simbola koji je u doba NDH bio vrlo prepoznatljiv i NDH je zakonski propisala kako izgledaju i grb i zastava.

"I grb i zastava imaju kao svoj sastavni dio tropletu crvenu viticu s plavim slovom u, što će reći simbolom ustaškoga pokreta, dakle, to je vrlo jasno propisano. Još imate u toj zakonskoj odredbi i grafički prilog koji je vrlo jasan i ne možete pogriješiti, osim ako želite pogriješiti iz nekog nepoznatog razloga", kazao je Jareb.

A povijest je pokazala, posebno u 19. i 20. stoljeću, da prevladava upotreba grba upravo onog s prvim bijelim poljem. Politikanska histerija, kaže, kojom se počeo demonizirati ovakav grb, odnosno zastava s ovakvim grbom, kreće oko nakon 2000. godine.

"Možemo govoriti o nekakvoj pa čak bi je nazvao kampanji difamiranja takvoga grba, odnosno svih onih koji ga ističu iz ovih ili onih razloga. Riječ je o nekakvoj politikanskoj raspravi koja tome ne pristupa na temelju činjenica i nekakvih stručno utvrđenih činjenica, nego jer se netko sjetio, jer mu se to ne sviđa iz neodređenih razloga".

Kakvi god bili uzroci ovih prijepora, pridaju mu se karakteristike kakve on nema te ga se demonizira, smatra Jareb i dodaje: "Taj je grb dio hrvatske heraldičke i nacionalne baštine".

"Ja takvima koji znaju istupati u javnosti predočujem dosta brojne primjere korištenja hrvatskog šahiranog grba s prvim srebrnim ili bijelim poljem iz doba Socijalističke Republike Hrvatske. Iznenadili biste se koliko je toga bilo, čak i kao dijela grba Socijalističke republike Hrvatske".

Jasno je da ćemo na državnu ustanovu i urede istaknuti državnu zastavu i grb Republike Hrvatske, ali u svakodnevnom životu nema prepreka da se ističu inačice hrvatski nacionalni simboli iz prijašnjih razdoblja. I za kralj Jareb se osvrnuo na značajnu obljetnicu hrvatske povijesti, a riječ je o 1100. godina Hrvatskog kraljevstva. "To je prilika da se podsjetimo na hrvatsku državnost, da smo bili tu i prije tisuću godina", poručio je Jareb i zaključio:

"Pred sto godina smo imali obilježavanje tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. To je bio jedan zapravo važan povijesni proces u doba kada su Hrvati živjeli u tadašnjoj prvoj jugoslavenskoj državi, obespravljeni lošim položajem, značajno utjecao na očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta i afirmirao ideju hrvatske slobode i državnosti".
nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam