Konferencija "A kako si ti?" u Zagrebu: Više od 800.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od nekog oblika mentalnog poremećaja

O važnosti teme govori i činjenica da su sva mjesta za sudjelovanje na konferenciji popunjena i da prijave više nisu moguće. Iako je iznenadio iznimno veliki odaziv, jasno je, kaže nam Potočnik, da postoji toliki interes jer živimo u užurbanom svijetu kada je mentalno zdravlje izazovna tema o kojoj treba progovarati.

"(...) I koliko je važno osvijestiti važnost mentalnoga zdravlja za svakoga pojedinca koji bez zdravog mentala i bez toga da je mentalno zdrav ne može biti cjelovito zdrav. Važno je jednako tako i uputiti pojedince i pokazati im kako mogu i sami sebi pomoći, kako društvo može i treba osvijestiti važnost mentalnog zdravlja i u konačnici kako i kada trebamo uopće potražiti pomoć i reći: U redu sad nisam dobro i sad mi treba pomoć stručnjaka."

Pokušali su kaže i program posložiti tako da odgovori na ta brojna pitanja. Prema podacima HZJZ-a ističe sugovornica, više od 800.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od nekog oblika mentalnog poremećaja, a stvarne brojke mogle bi biti i veće.

"Konferenciju smo nazvali ‘A kako si ti?‘ upravo zato što vrlo često na to pitanje ili kad ga postavimo sebi ili kada nam netko postavi to pitanje mi odgovorimo ma sve je OK i nastavimo dalje. Dakle taj ‘ma sve je OK‘ ponekad nije dovoljan i ponekad je zaista važno čuti to pitanje ‘a kako si ti?‘, važno je dati odgovor na njega i s druge strane važno je potražiti odgovor u sebi i reći jesam li ja zaista dobro."

Doktora Savića smo upitali kakvo je iz njegove perspektive mentalno stanje nacije. "Danas imamo percepciju da je sve više onih sa specifičnim poremećajima, više pričamo o tome, više se dijagnosticira i to je jedan dio razloga zbog čega mi govorimo o porastu psijatrijskih poremećaja ili mentalnih poteškoća", ističe Savić.

"Međutim s druge strane imamo neke stresore koje prije nismo imali koji utječu na mentalno stanje svih nas, svakoga društva. Naravno da se te situacije u različitim društvima mogu razlikovati, od države do države možemo imati specifičnu situaciju, ali globalno vidimo zapravo porast uronjenosti u jedan digitalni svijet koji zna biti kažnjavajući, koji zna stvarati probleme u interakciji u stvarnom svijetu i zapravo primijeti se da jedan porast najviše poremećaja iz domene depresivnog i anksioznog."

Što se tiče djece i adolescenata, njihovo mentalno zdravlje je, kaže nam Savić, ključno.

"Djetinjstvo i adolescencija jesu periodi koji su posebno rizični jer to je period kada se gradimo, ne samo biološki, nego zapravo kada se poslagujemo i psihološki, gradimo svoje mjesto u društvu, kada dodajemo određene socijalne slojeve na sebe i u tom periodu je iznimno lako skrenut s puta ili zapravo razviti nekakvu srž kasnije budućih poremećaja."

Zbog svega toga, razgovor o mentalnom zdravlju u javnom prostoru i konferencije poput ove iznimno su bitne, a slažu se s time oba naša sugovornika.

"Svatko od nas će na nečemu drugome onda naći onu prepoznatljivost i onu poruku koja mu je potrebna, možda će prepoznati osobu koja će biti poticajna da potraži pomoć, a možda će s druge strane upoznati nekog stručnjaka koji će baš dobro kliknuti sa onime što tu osobu uči i obrati mu se za pomoć."

"Ali iznimno je bitno i da se uokviri shvaćanje da mentalno zdravlje nadilazi pitanje psihijatrije, nadilazi pitanje psihologije, nego uključuje šire društvo, uključuje školstvo, uključuje različite dionike u društvu pa i one koji su prošli određenu krizu svog mentalnog zdravlja koji mogu ponuditi jedan specifičan uvid u to što se događa i što osoba može napraviti ako se nađe u istoj situaciji."