Menu

Ceraj za MS uoči petog Tjedna znanosti: Cilj je učiniti društvo sklonije kritičkom razmišljanju i zajedničkom donošenju odluka

ZAGREB - Tjedan znanosti vraća se u Zagreb, a MUZZA je opet na misiji. Cilj je popularizirati znanost i tehnologiju, potaknuti znatiželju, učenje i kreativnost kod djece, mladih i šire zajednice. Tim povodom, u studio Media Servisa u goste nam je stigla direktorica udruge MUZZA Lana Ceraj, astrofizičarka i popularizatorica znanosti.
Na samom početku Ceraj nam je predstavila udrugu MUZZA te kazala koliko dugo postoji, kako je nastala i koja joj je svrha.

"Evo, udruga MUZZA osnovana je 2020. godine sa ciljem popularizacije znanosti djece i mladima, ali ne samo znanosti, nego znanosti i kulture, održivog razvoja, dakle imamo malo širi spektar aktivnosti i naša najveća aktivnost za koju svi znaju je MUZZA Tjedan znanosti koji ove godine obilježava svoju petu inačicu."

Peto izdanje MUZZA Tjedna znanosti kreće u četvrtak 9.4. i traje četiri dana, sve do nedjelje. Otvoreno je za posjetitelje od 10 do 18 sati svaki dan, a u nedjelju od 10 do 17 sati.

"Ove godine imamo 44 izlagača, koji su uglavnom izlagači koji dolaze sa fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njih čak 23, dok su ostali sa različitih znanstvenih instituta kao što je institut Ruđer Bošković ili kao što su iz samih tvrtki."

Svi ti izlagači sudjeluju na način da imaju svoje izlagačke prostore, a cilj je djeci i mladima približiti znanost kakvom se oni bave.

"Dakle ne na način da predstavljaju svoje fiksne radne dane, već da zaista, svi su se potrudili prilagoditi to da bude na jeziku koji je razumljiv djeci i mladima koji će biti glavni posjetitelji, te da sve mora biti interaktivno, jer je riječ o jednom festivalu interaktivne znanosti. A osim tih izlagačkih prostora imamo čak 160 radionica u ta četiri dana, pokoju izložbu i nekoliko koncerata."

Radionice su jako različitog tipa, no Ceraj posebno ističe:

"Recimo, ono što se do sada pokazalo kao najpopularnije i najzanimljivije djeci i mladima definitivno su radionice u sklopu MUZZA laba gdje se djeca obuku kao mali znanstvenici, obuku svoje kute, stave svoje zaštitne naočale i krenu eksperimentirati sa različitim kemijskim spojevima i različitim znanstvenim aspektima."

Ključ festivala je upoznavanje djece sa znanošću od najranije dobi na zabavan i interaktivan način:

"Djeca koja su nas posjetila na prvom i na drugom Tjednu znanosti, oni dolaze opet i opet i razvili su jedan vrlo pozitivan odnos prema znanosti, što se često u školi malo zametne pa djeca izađu sa gorkim okusom u ustima, i ono, ne vole matematiku, ne vole kemiju i ne vole fiziku."

A cilj Tjedna znanosti je upravo napraviti kontraefekt tomu i pokazati da znanost može biti i zabavna i zanimliva, i možda buduća karijera. Želja je riješiti nedostatak kadra u društvu i obrazovanju, ali i individualni napredak:

"Učiniti društvo sklonije kritičkom razmišljanju i na kraju proaktivnom društvu i zajedničkom donošenju odluka koje će biti na korist cijelom društvu."

STEM područje obuhvaća znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, no festival znanosti ipak pokriva širu sliku, uključujući kulturu, glazbu i svjetovniji pristup tehničkim i prirodnim znanostima. Interes izlagača i posjetitelja je jako visok pa je zakupljeno više prostora, kako bi se posjetiteljima omogućilo više praktičnog iskustva. Uz prostor SEECEL-a, pokrivaju se i teme održivog razvoja, očuvanja okoliša, a brojne radionice stoga se održavaju na okolnim livadama u šatorima.

"Zadnji izlagački prostor, šator i mala manifestacija koju nazivamo Mali glazbenici, znanstvenici i istraživači. Ima dugačko ime, ali da budemo jasniji ljudima kada dolaze, gdje zapravo djeca vrtićke dobi i prvih par razreda osnovne škole, mogu doći i isprobati one najinteraktivnije stvari. Isprobavati različita glazbala, saznati kako se zvuk zapravo širi."

Prve godine Tjedna znanosti bilo je svega deset zlagača u prostoru hale i tada je bilo tisuću do dvije posjetitelja. Nakon preseljenja na velesajam, velik broj fakulteta ponudio je prostore Sveučilišta, a time se povećao i interes posjetitelja. Zbog toga je dodan i još jedan dan trajanja manifestacije kako bi škole na radni dan dovodile učenike u sklopu nastave ili izvannastavno, dok vikendom roditelji mogu doći s djecom. Ceraj kaže, prošle godine bilo je oko petnaest tisuća posjetitelja, a rast očekuju i ove godine. Naša gošća je astrofizičarka, a dio događanja, jedan od popularnijih, vezan je upravo uz taj segment znanosti:

"Postoji jedan dio koji vrlo jednostavno nazivamo Svemir. To je jedna prostorija koja je u potpunosti posvećena baš tomu - svemiru. Primjerice, u sklopu nje nalazi se najveća izložba meteorita u ovom području Europe. Također, djeca mogu primiti ove meteorite i ono što je najfascinantnije, neki od tih meteorita došli su sa Mjeseca i Marsa i djeca doslovno mogu primiti taj komad svemira i imat ga u svojim rukama."

Osvrnula se i na svemirsku misiju Artemis II u kojoj posada, koju čine tri astronauta NASA-e i jedan Kanađanin, leti oko Mjeseca, a u kojoj je srušila i rekord te postala prva skupina ljudi koja je ikada bila toliko udaljena od Zemlje. Raketa je dodatno povijesna jer su u posadi prva žena i prvi afroamerikanac koji su ikada orbitirali oko Mjeseca.

"Tako da se unijela malo raznolikost u samu posadu. I to da smo uspjeli doći toliko daleko već i da je to drugi od nekoliko koraka koji nas vode na samu površinu Mjeseca i ovaj put ne idemo na Mjesec istraživati samo od čega se Mjesec točno sastoji pa da imamo te informacije pa da donesemo nekakvo kamenje na Zemlju već nam je cilj zapravo istražiti okoliš samog Mjeseca, koliko je on nastanjen nazovimo to tako."

Želimo stvoriti svoju stalnu ljudsku prisutnost na površini mjeseca, dodaje Ceraj:

"Kroz nekakve nastambe, prvo znanstveno-istraživačke, sa nekakvom možda budućnošću ili perspektivom za nekakve stalne, preseljenje za nekoliko stotina godina na površinu Mjeseca, a sve je to na putu prema sljedećem našem planetu, a to je Marsu."

Jedna je stvar simulirati stvari u laboratoriju i simulirati stvarnost u zemaljskim uvjetima, ali na kraju krajeva, konačna tehnološka rješenja dolaze iz odlaska na konkretno mjesto i proučavanja kako se tehnologija koja postoji ponaša tamo. Kao i na Antarktici, prvi cilj je očuvati čovjeka živim, ipak:

"Svemir je nešto strašniji i malo ekstremnije mjesto jer nemamo taj luksuz da imamo direktno prisutnu vodu i da imamo direktno prisutnu atmosferu tako da sve što nam treba za život moramo ponijet sa sobom čime sad stvari postaju kompleksnije."

Atmosfere možda nema na mjesecu, ali bit će ju pregršt na Tjednu znanosti, stoga je Ceraj za kraj uputila poziv posjetiteljima:

"Pozvala bih zapravo posjetitelje da nas dođu posjetiti, kao što ste rekli, bit će atmosfera i bit će super atmosfera na samom Tjednu znanosti. Dakle riječ je o festivalu koji traje četiri dana, od četvrtka do nedjelje, od devetog do dvanaestog travnja. I naši izlagači dat će sve od sebe da vam približe znanost na najinteraktivniji i najzabavniji način moguć i sigurna sam da ćete se zabaviti ako nas dođete posjetiti."

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam