Kalambura za MS: Trebamo biti spremni danas na ono o čemu jučer nismo ni razmišljali

"Ove godine je naglasak stavljen na, recimo to tako, otpornost društva i lokalne zajednice kroz različite oblike djelovanja, ali isto tako i kroz različite prijetnje. Pa je onda kroz tematske cjeline, kao što je, recimo, nacionalna i međunarodna sigurnost, jedna od glavnih naših tema i dugi niz godina. I na neki način želimo, evo i ove godine, biti pokretači nekih novih promjena, ali isto tako na temelju zajedničkog znanja, znanosti i struke."

Na konferenciji će sudjelovati brojni govornici iz različitih sektora, među njima i predstavnici Europske komisije u Hrvatskoj. Predavanja i izlaganja održat će profesori s Veleučilišta Velika Gorica, ali i stručnjaci iz drugih akademskih i profesionalnih područja. Ovogodišnji Dani kriznog upravljanja održavaju se po 19. put, a Kalambura je istaknula kakve su rezultate do sada konferencije ostvarile tijekom godina.

"Pokazalo se da nam je stvarno potrebno obrazovanje za krizni menadžment, da nam je potrebna što je više moguća međusektorska suradnja i to je nekako se izrodilo kroz upravo ove dosadašnje konferencije. Jako puno zaključaka koji su doneseni u ovim prijašnjim konferencijama su na neki način implementirano i kroz zakonodavstvo te smo uvijek otvarali aktualne teme."

Govoreći o kriznim situacijama, Kalambura je komentirala koliko je Hrvatska danas spremna odgovoriti na moguće izvanredne okolnosti i krizne izazove.

"Spremni smo, ali uvijek trebamo raditi da bismo bili bolji u tome i mislim da Hrvatska ima jako puno prostora i može unaprijediti svoj sustav da ne radimo kada se kriza dogodi, da nismo reaktivni, nego da smo proaktivni. U tom smislu mislim da trebamo stvarno ulagati jako puno u onaj prethodni dio, od obrazovanja do pripreme svih službi koje su u koordinaciji kada se takva jedna situacija dogodi."

Dala je i savijet kako dobro krizno komunicirat.

"Govornici i oni koji su pogođeni zapravo tom krizom trebaju stvarno javno istupiti vrlo iskreno i trebaju biti uvjerljivi. Ja mislim da nam je jako bila dobra priča dok smo bili za vrijeme COVID-a da su informacije koje smo dobivali ipak na neki način stvorile povjerenje kod ljudi."

Kalambura se osvrnula i na klimatske promjene, istaknuvši kako one predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice, ne samo za Hrvatsku, nego i za cijeli svijet.

"Klimatske promjene su globalni problem i sve ono što se događa će negdje možda i 500 km dalje od nas će negdje kroz nekakav kumulativni efekt možda pogoditi i našu lokalnu zajednicu. No ono što je činjenica je da smo detektirali u svojim lokalnim zajednicama probleme s kojima se susrećemo i onda svaka lokalna zajednica gradi upravo tu otpornost kako bi zaštitila pučanstvo."

Dodala je i kako klimatske promjene značajno utječu na funkcioniranje cjelokupnog kriznog sustava.

"Klimatske promjene utječu na ljudsko zdravlje, što automatski direktno utječe na zdravstveni sustav. S druge strane imate kritičnu infrastrukturu, znači sve bitne objekte koji su bitni za funkcioniranje neke lokalne zajednice. Ako se dogode poplave, automatski su pogođene s tim. Ako se dogodi pretjerana suša, imate nedostatak vode, lokalna zajednica je opet pogođena."

Izazov predstavljaju i kibernetički napadi koji, iako dosad nisu bili česti, danas postaju sve ozbiljnija prijetnja. Upravo zato, istaknula je Kalambura, važno je biti spreman na sve moguće situacije.

"Sada je to postalo sve češće i češće, učestalije, baš zato što smo na neki način zbog svega toga i postali ranjivi. Naravno da postoji određeni sustav, a država kao takva osigurava i taj zakonodavni okvir, tako da se u tom kontekstu ta otpornost gradi i moramo zapravo biti svjesni da stručnjaci moraju predvidjeti i trebali bi predviđati neke možda i gore scenarije od onoga što se događa trenutno kako bi bili spremni možda i bolje za takve situacije."

Za kraj je iznijela i svoje viđenje budućnosti kriznog upravljanja, naglasivši kako sustav mora biti još brži, otporniji i spremniji na sve složenije izazove modernog društva.

"Krizno upravljanje mora biti usmjereno ka tome da lokalna zajednica, odnosno naše društvo, bude otpornije, jer ono što je bitno, kriza danas više nije samo jedan izolirani slučaj, pa imate onda postkrizni oporavak. Krize se danas prelijevaju, iz jedne nastaje druga. Mi smo na neki način uvijek pod tim nekakvim stresnim područjem. Ono što je bitno je danas da mi zapravo trebamo biti spremni za ono što do jučer uopće nismo ni razmišljali da bi se moglo dogoditi."