Ressler za MS: Kako to u višegodišnjem financijskom planu predlaže Komisija, za Hrvatsku je na raspolaganju praktički gotovo 17 milijardi eura

"Ulazimo u jedno novo, teže razdoblje gdje svjedočimo jednom preslagivanju općeg međunarodnog poretka. Svijet se danas razvija i stvari se događaju brže nego što je to prije bilo moguće i zamisliti i u takvim okolnostima, rekao bih, ako se moramo fokusirati na dvije stvari da su onda u fokusu prije svega gospodarstvo i sigurnost." Sigurnost nije samo pitanje vojske i obrane naglasio je Ressler.

​

"Nego da je to nešto puno šire da se odnosi itekako i na sigurnost opskrbe hranom, sigurnost opskrbe energijom i da također podrazumijeva i sigurnost naših granica."

U tom kontekstu raspravlja se i o novom višegodišnje financijskom okviru oko kojeg je Europski parlament izglasao svoj stav.

"Bez obzira na sve nove prioritete koji se tiču i obrane i sigurnosti i gospodarstva mora ostati dovoljno iznosa i dovoljno sredstava za one temeljne europske politike, a to je politika i kohezije pa i politika proizvodnje hrane jer bez obzira na potrebu većih ulaganja u konkurentnost jasno je da to malo vrijedi ako se razlike unutar Europske unije produbljuju."

Najveća razlika u stavu između Parlamenta i Komisije po pitanju proračuna vrijednog 2 bilijuna eura je otplata kredita podignutog za oporavak od pandemije Nextgeneration EU. Dok je Komisija predložila da se taj iznos uklopi u proračun, Parlament je izglasao traženje 10 posto više sredstava upravo za otplatu duga.

"Ono što želimo je da zapravo otplata tog duga koja bi trebala biti oko 25 milijardi eura na godišnjoj razini ne optereti proračun na način da reže zapravo one kvalitetne, dobre programe nego da otplata duga ide izvan toga."

Države članice teško će se usuglasiti i po pitanju korištenja proračuna kroz takozvanu uredbu o mega fondu koji bi trebao objediniti i okrupniti ulaganja u poljoprivredu, koheziju i unutarnje poslove.

"Gdje bi postojala jedinstvena omotnica za svaku državu članicu gdje je taj prijedlog poprilično kontroverzan pogotovo za one države koje imaju regionalnu strukturu vlasti i oko toga se također vode velike polemike kao i oko tog načina vezivanja reformi s investicijama. Ono što želimo osigurati u Europskom parlamentu je da se ne mogu isplata sredstva gradovima ili poljoprivrednicima bila uvjetovana s uspješnim provedbom primjerice mirovinske reforme. Mislimo da bi takav vid vezivanja bio pogrešan."

Upitan je Ressler i koliko će tog novca stići u Hrvatsku.

"Za Hrvatsku je na raspolaganju praktički gotovo 17 milijardi eura kako to predlaže sada Komisija. To je prvi inicijalni prijedlog o kojem će se jasno još raspravljati."

No, kako će se taj proračun puniti? Ressler kaže kako je Komisija predložila pet različitih izvora financijskih sredstava oko kojih se države članice trebaju dogovoriti, a Europski parlament predložio je i svoje ideje:

"Prva od njih je mogućnost uvođenja takozvane digitalne naknade za primjerice digitalne divove koje danas su podoporezovani. Drugo, također mogućnost dodatnog financiranja i kroz jedan oblik oporezivanja zarade koja se ostvari kroz kripto imovinu, ali isto tako i oporezivanje digitalnog kockanja i takvih sličnih servisa. To nije nešto što će se dogoditi preko noći." Po pitanju proračuna Ressler je zaključio:

"Dakle, ako očekujemo da u sigurnosnom smislu, u gospodarskom smislu igramo ravnopravnu utakmicu s drugim, većim globalnim akterima, ako politički deklariramo što bi sve Europa trebala ispuniti onda je jasno da to moraju pratiti odgovarajuća financijska sredstva."

Do jednoglasnih odluka u Komisiji sada bi se lakše trebalo doći s obzirom na to da je došlo do promjene vlasti u Mađarskoj gdje Viktor Orban više nema političku moć, a na njegovo mjesto došao je Peter Magyar.

"Preostaje za vidjeti sada kako će to izgledati u praksi. Nadamo se promjenama jasno, nadamo se većoj kooperativnosti što se tiče temeljnih pitanja koja su nam važne i s razine Hrvatske, ali isto tako i sa razine odnosa sa Bruxellesom. Za njih je to bez ikakve dileme upravo i ovo pitanje europskih fondova koji su do sada za njih bili zamrznuti."Najviše koristi od ove promjene trebala bi imati Ukrajina.

"Nova odluka od 90 milijardi eura zajma za Ukrajinu je nešto što je ogromno, nešto što u političkom smislu nije bilo toliko jednostavno za napraviti i zbog toga predstavlja veliki iskorak. Nema nikakve dileme da je sudbina i završetak i budućnost rata u Ukrajini itekako usko povezana s time što će se događati u Europi, ali isto tako i kakva susjedstvo Hrvatska može očekivati u budućnosti."

Po pitanju vanjske politike, drugi mandat američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov odnos prema EU ponukao nas je da se zamislimo rekao je Ressler.

"Jučerašnji svijet jednostavno više ne postoji. Američka politika poprilično nepredvidljivija nego što je to bila ranije i u tom kontekstu jasno da će se pokušati zadržati odnosi, ali isto tako je jasno da Europa jednostavno se danas više ne može slijepo oslanjati na bilo koga nego da ćemo morati uzeti sudbinu u svoje ruke i pokušati sva ona teška pitanja od energetike do suočavanja s migracijama rješavati svojim snagama."

Za kraj Ressler se osvrnuo da činjenicu da je Europska unija trenutno u najduljem razdoblju bez proširenja o kojem se sve više govori u kontekstu sigurnosti.

"Postoji jedan novi zamah. Međutim, činjenica je da i za šest država Zapadnog Balkana pravila ostaju ista. Za nas je svakako u interesu da Hrvatska ne ostane na rubu Europska unija nego da se ona dalje proširi na jugoistok Europe, ali isto tako je jasno da će svaka od tih država morati ispuniti sve svoje zadatke i sve one visoke standarde koje je i Hrvatska morala ispuniti."