Menu

Šterc za MS: Do 2050. godine bit će nas milijun manje u Hrvatskoj

ZAGREB - Demografska slika Hrvatske već desetljećima zabrinjava. Između zadnja dva popisa stanovništva izgubili smo više od 400 tisuća stanovnika, a sada nedostaje nam i radne snage. Što država hitno treba napraviti ne bi li se stvari pokrenule, koji nam scenarij prijeti, ali i što misli o modernim robovima upitali smo demografa Stjepana Šterca. Intervju je vodio Sven Tubak.

​Val iseljavanja u Hrvatskoj nije novost. Godinama nas je sve manje, a crne prognoze su i za budućnost. Ljudi odlaze za boljim životom, tržište je otvoreno, Europa i Schengen su tu. No što o svemu kaže struka? Demograf Stjepan Šterc za Media servis tvrdi da to nije jedini problem s kojim se suočavamo. Prirodni nestanak naše populacije gorući je problem:

"U zadnjih četiri godine i četiri mjeseca ove 2023. godine mi smo izgubili preko 93 000 ljudi samo prirodnim putem. Dakle, to je brojnost veća nego što su dvije ličko-senjske županije. To je nevjerojatna činjenica da taj prirodni nestanak mirno promatramo. Da nema nikakvog političkog osvrta na to, čak bi rekao da se ne najavljuje ništa ozbiljnije da se to između ostalog spriječi."

Iseljeničkih valova kaže - bilo je i u prošlosti, ali našeg sugovornika posebno fascinira jedna stvar koja otkriva kolika moć leži u stanovništvu koje više nije u Hrvatskoj:

"Da će i ta mlada recentna populacija iseljenička slat nevjerojatnu razinu doznaka u financijski sustav države svojima koji su ostali u Hrvatskoj. I to pokazuje nevjerojatan idealizam njihov prema Hrvatskoj, odnosno prema zemlji njihovih predaka. To je otprilike 20 posto državnog proračuna i oko sedam i pol posto BDP-a i negdje oko 5,5 milijardi eura na godišnjoj razini. Čak bih rekao da u ovoj situaciji, gospodarskoj u kakvoj jesmo i neuređenosti političkoj - to čuva socijalni mir."

"Država mora biti svjesna kakav je to potencijal", kaže Šterc. Međutim, ljudi se nisu vratili kada im je vladajuća garnitura obećavala financijska sredstva. Ljudi će se vratiti kad investicijska klima bude povoljna i organizirana. Istaknuo je primjer Irske koja je donijela odluku da svaku investiciju svog iseljeništva u svoju zemlju oslobodi poreza na dobit na 10 godina.

"Ja sam razgovarao o tome i sa ministrima. S ovim sadašnjim, aktualnim nisam, ali sa onim prethodnima jesam. Svi su meni rekli da Šterc ti si u pravu. I onda ja postavljam pitanje kada će biti spreman. Vi ste sustav, vi donosite između ostalog potencijalne modele, vi donosite strategije i sve dokumente. Međutim, njih to nije zanimalo zato što se još uvijek hrvatsko iseljeništvo smatra političkim uvjetno rečeno protivnikom ili kao nasljednim generacijama navodno onih koji su nakon 2. Svjetskog rata napustili Hrvatsku."

Mladi ne vjeruju u budućnost u Hrvatskoj, naglašava demograf, a potrebne su hitne mjere:

"Prvo treba prihvatiti da je to strateško pitanje nacionalno prvog reda veličine u Hrvatskoj. Drugo treba prihvatiti da je ljudskih populacija ključni faktor svih djelatnosti oko nas. Dalje mora se shvatiti da se političke odluke ne mogu kao u onom vremenu prije 90-te godine donositi političkim prosudbama. Nego na osnovu analiza, projekcija, istraživanja i tako dalje."

Prema UN-ovim projekcijama do 2050. godine bit će nas pola milijuna manje.

"To je optimistička procjena UN-a. Ako smo mi izgubili 413 000 stanovnika u zadnjih deset godina, ako idemo samo linearnom projekcijom u sljedećih 10, 20 ili recimo 27 godina recimo do sredine stoljeća. To će biti gubitak vrlo vjerojatno preko milijun stanovnika. A pogotovo s obzirom da se prirodni pad ubrzava s obzirom na dizanje prosječne starosti hrvatske populacije koje se sada otprilike približava negdje 50 godina."

"Strategija demografskog razvitka nužna je da bi se stvari pomakle s mrtve točke", poručuje Šterc. Treba angažirati ljude koji nisu politički angažirani, već koji imaju znanstveni dignitet.

"Daj napravi, formiraj tim od troje, četvero ljudi. Evo vam gospodo draga zadatak u dvije tri godine napravite strategiju demografskog razvitka ili demografske revitalizacije i mi bi to napravili. I stvar bi bila gotova."

Migracijske politike novi su par rukava. Stranih radnika u Hrvatskoj je nikad više. Od prijevoza, dostave, građevine, ugostiteljstva - na gotovo svakom su koraku. Filipinci, Nepalci, Indijci - često ih se naziva i modernim robovima.

''Svaka migracija koja je uvjetovana gospodarskim, financijskim, stambenim i nekim drugim prisilnim faktorima je nešto što nije standardni socijalni proces. Naravno da su ti ljudi iskorištavani i vidimo da nije njima jednostavno ovdje. Iskorištavaju ih i poslodavci i agencije, nemaju stambena rješenja i naravno formiraju se socijalna geta''.

Kasnije to može prerasti u buntove, ističe Šterc. Već je to viđeno u velikim europskim gradovima, no demografa smo upitali trebamo li strahovati ukoliko se ovakav trend nastavi:

"Zagreb će vrlo brzo s obzirom da nema limita useljavanja radnika jer najava je za ovu godinu bila 180 000 ljudi. Pa dajte pomnožimo to s pet godina, znaju li oni što će se događati. Prema tome Zagreb će vrlo brzo sličiti na te gradove i tu će se javljati nesigurnosti i geta. I to je nešto što je posljedica političkog, ideološkog pristupa migracijama stanovništva."
nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam