Menu

Sektor zgradarstva jedno je od najznačajnijih područja za ostvarenje zelenih ciljeva

ZAGREB - Sektor zgradarstva najveći je pojedinačni potrošač energije i, ako se do 2050. godine želi postići europski cilj klimatski neutralnog kontinenta, energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije morat će se prilično ubrzati. Hrvatska nije izuzeta od tog ubrzanja i morat će se poduzeti konkretniji koraci kako bi stambeni fond u Hrvatskoj postao energetski učinkovitiji, rečeno je na današnjoj konferenciji 'CO2 do 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU' održanoj u organizaciji Motus Media grupe i portala Zgradonačelnik, u hotelu Zonar u Zagrebu.
 Konferencija je okupila eminentne stručnjake u ovom području, a aktualnost teme na razini pokazuje i činjenica da je zemlja partner konferencije Republika Slovenija čiji su predstavnici iz javnog sektora na konferenciji podijelili slovenska iskustva energetske obnove i vezanih izazova.

Nakon pozdravnih govora domaćina, 150 okupljenih sudionika konferencije obratio se dogradonačelnik Grada Zagreba Luka Korlaet:

''Ovo je vrlo važna tema općenito. Što se Zagreba tiče, do kraja 2023. godine planiramo završetak dokumentacije za 70 objekata. Jako nam je stalo da energetski obnavljamo zgrade javne namjene. Razvili smo niz projekata, između ostalog možemo vidjeti bilo koji krov u gradu i vidjeti njegov energetski potencijal. Još jedan modul je energetski atlas Zagreba, a treći modul se tiče energetske obnove zgrada javne namjene''; rekao je. ''Cjelovita obnova koju obavljamo na zgradama javne namjene uključuje energetsku obnovu. Zgrade koje s u zoni zaštite morale su postići energetsku uštedu od 20 posto'', u uvodnom je govoru rekao Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika grada Zagreba Tomislava Tomaševića.

Europska komisija postavlja zelenu tranziciju kao najviši cilj. Planet je jedan i ako ne budemo radili na zelenoj tranziciji, ništa više neće biti bitno.

''Europska komisija je donijela paket koji je skup svih zakonodavnih prijedloga u sektoru, a s kojim bi se mogli postići cilj klimatski neutralnog kontinenta do 2050. godine'',  istaknula je Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. Svima je jasno da se nalazimo pred značajnim promjenama koje treba napraviti da bi se postigli ciljevi koje je zacrtala Europska unija.

''Jedna od osnovnih izmjena koje su predviđene izmjenama Direktive o energetskim svojstvima zgrada je obveza korištenja energije sunca u zgradama, što znači prestanak korištenja fosilnih goriva za potrebe grijanja. Zatim prelazak na integrirani pristup energetskoj obnovi prostornih cjelina. Sve to znači da sve nove zgrade moraju biti projektirane tako da mogu proizvoditi energiju iz sunca - električnu i/ili toplinsku'', rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Na konferenciji su se otvorila pitanja o energetskoj obnovi nekretnina u RH (višestambenih zgrada, javnih i poslovnih zgrada te obiteljskih kuća) te primjeni obnovljivih izvora energije i financiranju, na što je rečeno kako je do 2050. godine u tu svrhu namijenjeno 32 milijarde eura. U procesu zelene tranzicije financijski sektor ima ključnu ulogu pa tako banke u svojim poslovnim strategijama već duže vrijeme razvijaju održive proizvode za svoje klijente, a o javnom financiranju je govorila Irena Križ Šelendić:

''U tijeku su Javni pozivi iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u jesen se planira javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz emisija CO2 za obnovu obiteljskih kuća. A planiramo svake godine imati kontinuirane pozive'', izjavila je Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe EU pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zemlja partner ovogodišnje konferencije je Republika Slovenija i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu, a u razgovoru 1 na 1 je Erik Potočar, načelnik sektora za politiku učinkovite upotrebe te obnovljivih izvora energije pri Ministarstvu za okolje, podnebje i energijo, dao zanimljive primjere kako to rade u Sloveniji: “Imamo subvencije, a uskoro će biti objavljen projekt u kojem ćemo udružiti subvencije te će biti objavljen javni poziv. Iznos subvencije za jednu zgradu je 20 do 30 posto. Razmišljamo o tome da pri izradi novog energetskog plana želimo postaviti sustav cjelovite obnove. To znači da, ako zgrade izrade plan i drže ga se, dobivaju više subvencija. želimo da javni pozivi budu raspisani cijelu godinu, a ideja je da se svake godine ne mijenjaju postoci”, rekao je Potočar.

Na panelu O CO2 - nekretnine, struka i gospodarstvo sudionici Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava, viša stručna suradnica u Sektori za graditeljstvo HGK-a Željka Lukač i voditelj programa certificiranja Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Marko Markić, dotakli su se i problema, prije svega nedostatka i izvođača i radne snage. “Ne nedostaje samo kvalitetne radne snage, već bilo kakve. Mi smo tržište veličine kakvo jesmo i dijelimo ugroze EU-a, kao i svjetske. Osim problema rješavanja radne snage, sve će se te stvari rješavati kroz dugoročne strategije velikih kompanija koje će isporučivati materijale. Bit će opreme i materijala, a oni će imati cijene koje će biti sukladne europskim. Naše bi se tržište trebalo početi navikavati na to da su investicije u zgrade privatne i da će se to morati u jednom trentku početi raditi na vlastitu inicijativu”, rekao je Markić.

S obzirom na to da u Hrvatskoj postoji ogroman interes za energetsku obnovu nekretnina (više od milijardu eura projekata sada je spremno za realizaciju) i ugradnju obnovljivih izvora energije (više od 8.000 sunčanih elektrana je postavljeno na hrvatske krovove, što je povećanje od 110 posto u godini dana), konferencija je imala bogat program i čak četiri panel rasprave - Obnovljivi izvori energije - moda ili rješenje, 0 CO2 - nekretnine, uloga države i javnih tijela, 0 CO2 - nekretnine, struka i gospodarstvo i Tko će to sve financirati.

Ovo je prva u nizu konferencija koja će propitkivati modele energetske obnove, ugradnje obnovljivih izvora energije i načina povećanja energetske učinkovitosti stambenog fonda u Hrvatskoj te predlagati rješenja kako ostvariti ciljeve dekarbonizacije.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam