Menu

Luka Đurić: Cilj nam je bolje, lakše i produktivnije poslovanje komercijalnih radija

ZAGREB - Glavni direktor Hrvatskog radijskog foruma Luka Đurić, nedavno je imenovan na poziciju potpredsjednika AER-a. Riječ je o Udruženju europskih radija koje se intenzivno bori za što jaču stratešku i tržišnu poziciju radijskog medija. Đurić je u razgovoru za Media servis otkrio zacrtane ciljeve za 2023. godinu.
1. Luka, kao glavni direktor Hrvatskog radijskog foruma nedavno si imenovan na poziciju potpredsjednika AER-a. Riječ je o Udruženju europskih radija koje se intenzivno bori za što jaču stratešku i tržišnu poziciju radijskog medija. Čestitamo ti! Što ovo znači za komercijalne radije odnosno kreativnu industriju u Republici Hrvatskoj?

Hvala na čestitci! Jednoglasni izbor na visoku poziciju u međunarodnoj instituciji koja je vrh europske radijske industrije te broji više od 5.000 radio postaja svakako je veliko priznaje prije svega za našu cjelokupnu radijsku industriju, a onda i za mene osobno. Kvalitetom programa, kreativnošću, inovativnošću i raznolikošću svih dionika industrije svakako ulazimo u europski vrh. Uloga AER-a još je veća kad se pridodaju aktivnosti vezane za organizaciju i suorganizaciju najvećih svjetskih konferencija i manifestacija kao što su Radiodays-i ili UNESCO-v Svjetski dan radija. Što se Hrvatske tiče, smatram kako su zakonski i regulatorni okviri područje na kojem imamo puno za raditi. Jedan kolega u Hrvatskoj mi je nedavno rekao: „Vidiš, mi sve imamo regulirano. Ne postoji niti jedan segment koji nije pokriven. Ma najbolji smo u EU.“ Moj osobni cilj i težnja u mandatu je upravo deregulacija koja omogućuje veću slobodu kreiranja, a time raznolikiji, kvalitetniji i zanimljiviji program. Smatram kako se okviri poslovanja komercijalnih radija trebaju postaviti, no sve ostalo se mora staviti na vrednovanje tržištu, a pod tržištem mislim na slušatelje i oglašivače.

2. Već si nekoliko godina uključen u rad AER-a. Bi li nam mogao ukratko objasniti glavna tematska područja kojima se Udruženje bavi u recentno vrijeme?

Kako bi bili što produktivniji, definirali smo šest ključnih područja. Unutar svakog područja postoji najmanje jedna radna skupina koja pokriva još specijaliziranija područja. Na radnim sastancima se definiraju prijedlozi stajališta u odnosu na postojeće ili novo-predložene EU direktive. Ta stajališta se zatim potvrđuju na Izvršnom odboru. Nakon toga se prvo komuniciraju prema partnerima, a zatim i prema Europskoj komisiji, Parlamentu i Vijeću. Upravo taj segment komunikacije prema institucijama je moje primarno moje zaduženje. Prvo područje odnosi se na osiguravanje pluralizma kao temelja svakog razvijenog medijskog tržišta. Radio je medij kojem se tradicionalno najviše vjeruje i nije podložan plasmanu lažnih vijesti. Trebamo učiniti sve da to tako i ostane. U postavljanju okvira za funkcioniranje nacionalnih radijskih tržišta ključna je suradnja kako s europskim institucijama i regulatorima, tako i s onima na nacionalnoj razini. Iduće, bitno područje našeg djelovanja je svakako i tehnologija za emitiranje, ali i ostale platforme (kao što su pametni zvučnici, automobili s digitalnim sučeljem itd.) koje omogućuju pristup radijskom programu, bilo on-air ili online. Treće područje odnosi se na zaštitu komercijalnog radija na globalnom tržištu, odnosno osiguravanje fer tržišnog natjecanja. Nažalost, globalne tehnološke i online korporacije koriste sivu zonu i nedostatak pravne EU regulative za vlastito audio poslovanje na europskom tržištu. Naša je zadaća osigurati provođenje i poštivanje pravne regulative i osigurati jednake mogućnosti svima koji sudjeluju u tržišnoj utakmici. Puno posla je pred nama i na području oglašavanja. Najvažnije aktivnosti bit će usmjerene na liberalizaciju i skidanje nepotrebnih ograničenja kako bi komercijalni radio, kojem je upravo oglašavanje ključni izvor prihoda, mogao ojačati svoju financijsku stabilnost i neopterećeno se posvetiti inovacijama i razvoju. Važno područje je svakako i promocija radija kao sastavnog dijela europskih kreativnih industrija. EU pridaje veliku pozornost te su osigurana i značajna financijska sredstva za njihov razvoj. Radio je srce europskog kulturnog i kreativnog ekosustava te je usprkos online platformama zadržao vodeću ulogu promocije umjetnika i umjetnosti. Posljednje područje je zaštita autorskih prava upravo navedenih umjetnika i jako je opsežno jer postoji puno razina imatelja prava i raznih platformi na kojima se ta prava konzumiraju. Ukratko, moramo na razini cijele EU razviti transparentan i fer sustav licenciranja i naplate kako bi svi bili nagrađeni ovisno o svom stvarnom doprinosu.

3. Koji su zacrtani ciljevi za 2023.?

Glavni cilj je zaštiti sve postojeće pozitivne prakse te gdje god je moguće dodatno unaprijediti zakonske okvire koji reguliraju industriju komercijalnih radija i na tome sustavno radimo. Ove godine u procesu donošenja je nekoliko direktiva EU-a s direktnim reperkusijama na industriju komercijalnih radija. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) koja regulira ilegalan sadržaj, transparentno oglašavanje (DMA) i dezinformiranje, Europski zakon o slobodi medija s ciljem zaštite pluralizma i neovisnog novinarstva, Regulativa političkog oglašavanja, budućnost frekvencijskog spektra u odnosu na 5G tehnologiju… Mi ćemo kroz sve navedene procese lobirati za interese komercijalnih radija kako bi im se omogućilo bolje, lakše i produktivnije poslovanje.

4. Nizozemska je ovih dana najavila gašenje FM mreže odnosno potpuni prelazak na DAB+ u periodu od 2027. do 2032. godine. Kakav je stav AER-a o digitalnom radiju? Je li prelazak na DAB+ nešto što je tek u začecima kod nas, ali je u doglednoj budućnosti neizbježno?

Digitalizacija je neizbježna, no vrlo dobrodošla. Postoje vrlo različita međunarodna iskustva vezana za tehnologije distribucije sadržaja. Švicarskoj je cilj sa 2024. u potpunosti prijeći na DAB+ tehnologiju. Finska se primjerice nakon prelaska na DAB vratila FM-u i odlučila kako će digitalizaciju radija graditi preko 5G tehnologije. Grčka još nije u potpunosti usvojila DAB nego će „preskočiti“ tu tehnologiju i jednako kao i Finska digitalizaciju graditi preko 5G. DAB je tehnologija pokrenuta prije nepunih 30 godina i u to je vrijeme zasigurno bila revolucionaran korak naprijed u kvaliteti signala i zvuka. Nove tehnologije i tehnološke platforme nude mogućnosti integracije novih sadržaja, a time se svakako povećava zanimljivost programa što za rezultat ima povećanje broja slušatelja. 5G tehnologija omogućuje dodanu integraciju s vizualnim i on-demand platformama. Činjenica je da sve više europskih država upravo 5G tehnologiju gleda kao željeni smjer razvoja. Kad uz to imate i blagonaklone proizvođače automobila onda je to tehnologija kojoj nije teško predvidjeti budućnost. Najvažnija stvar kod svake distribucije programa je ipak broj osoba koje posjeduju prijemnik s kompatibilnom tehnologijom. Javna infrastruktura je preduvjet, ali da bi tehnologija zaživjela, ljudi je moraju prigrliti i početi konzumirati, a to se u Hrvatskoj s DAB+ nije dogodilo.

5. Ima li razlike u pogledu na radijski medij nas u Republici Hrvatskoj u odnosu na neke države članice s kojima najviše surađuješ unutar AER-a? Primjerice, po pitanju konzumacije, preferiranog sadržaja, konvergencije, zakonskih normi i propisa, itd.

Moram priznati kako sam se prije par godina iznenadio koliko su velike razlike i da ono što je nama normalno, drugima je čak i nerazumljivo te obrnuto. To je još jedno dodatno bogatstvo i velika vrijednost AER-a. Na našim sastancima uvijek razgovaramo o raznim situacijama na tržištima članica te izmjenjujemo iskustva, istraživanja i zakonske prakse što obično vodi diskusijama o „najboljem modelu“. Upravo te modele kasnije predlažemo i zagovaramo kao rješenja kako unutar država tako i na EU razini.

6. Što za tebe osobno znači radio? I otkrij nam svoja TOP 3 radija u autu

Radio mi je nekad bio dobar prijatelj, a u zadnjih nekoliko godina mi je postao život. Dugo vremena sam slušao ENTER, no s vremenom sam počeo rotirati kako bi čuo različite govorne i glazbene formate te mogao vjerodostojno predstavljati sve članice HRF-a.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam