Špicer za MS: Mi kroz razne akcije godišnje posadimo do 60 tisuća stabala, Hrvatske šume njih milijun

"Krećemo s pošumljavanjem drugu godinu zaredom Parka prirode Biokovo, nakon toga ćemo pošumljavati dio kod Segeta blizu Trogira, naselje Medena. Nakon toga nekoliko vikenda smo na širem području Šibenika."

U akcijama pošumljavanja sudjeluju brojne vladine i ne vladine organizacije, izviđači kao i brojni učenici srednjih škola, a na požarištu se često nađu i zaposlenici brojnih tvrtki partnera.

"Ljudi kada dođu zaista mogu vidjeti to što se desilo prirodi. Dakle, mogu vidjeti i to požarište, opožareno područje, osjetiti na neki način, vizualizirati, kako u nekoliko minuta može izgorjeti desetine, ako ne i stotine hektara šuma. Tu govorimo o stotinama tisuća stabala koja nestanu u svega nekoliko minuta."

To što se izgubi u nekoliko minuta, vraća se desetljećima. No, po pitanju pošumljavanja Hrvatska kotira visoko u svjetskim razmjerima.

"Mi kao volonteri kroz Boranku i kroz naše druge projekte pošumljavanja poput Šumoboraca, a i Šumoboraca i Krošnjice posadimo godišnje 30,40 nekada i 60 tisuća stabala. Hrvatske šume s druge strane godišnje posade oko milijun stabala."

O tome što se sadi odlučuje struka, a većinom se radi o autohtonim sortama.

"Primarno se sadi hrast crnika koja je domaća na tim područjima. Sadimo i hrast medunac, crni jasen. Od crnogoričnih vrsta sadimo domaće vrste tipa primorac, crni bor, čempres i pinjol."

Požari nisu jedina ugroza šumama. Tu su i kisele kiše, suša, ali i nametnici.

"Poljski jasen je ugrožen danas s jednom gljivom koja je došla s dalekog istoka i koja je zahvatila, stručnjaci procjenjuju, oko 20 tisuća hektara jasenovih šuma."

Jednom kada šuma umre posljedice su katastrofalne. Tako smo, ističe Špicer, prošle godine doživjeli veliku poplavu u Podgori.

"Do toga je došlo jer je šuma koja je bila iznad izgorjela netom prije. To su vam sve neki uzroci i posljedice. Ako izgubite šumu imat ćete ogroman niz drugih nedaća koje će uzrokovati brojne probleme. Isto tako vam se dešava u brojnim mjestima gdje dođe do gubitka šuma - zamuti se voda, možda čak i do gubitka vode. Kako mi volimo reći, kada ne bi bilo šuma de facto ne bi biše bilo niti ljudi."

A zahvaljujući upravo ovakvim akcijama takvi scenariji događat će se rjeđe. Vrijednost ove akcije prepoznata je tako i van granica Hrvatske. Naime, uz podršku Ministarstva vanjskih i europskih poslova Boranka se počela provoditi u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.