Grabar-Kitarović za MS: Merkel mi je otkrila što zamjera Vladi

 

Vratili ste se iz Njemačke, susreli ste se s njemačkim predsjednikom, njemačkom kancelarkom - jeste li zadovoljni susretima, o čemu ste razgovarali s kancelarkom Merkel?

"Prije svega moram reći da sam iznimno zadovoljna posjetom Saveznoj Republici Njemačkoj i sastancima sa saveznim predsjednikom i s kancelarkom. I na tim smo susretima "pretresli", da tako kažem, naše bilateralne odnose. Naglasci su svakako obostrana želja za proširenjem suradnje i za učvrščivanjem, jačanjem tog partnerstva. Hrvatska priznaje snažnu ulogu koju Njemačka igra u Europskoj uniji i u okviru Sjevernoatlanskog saveza, a isto tako i to tradicionalno prijateljstvo i veze koje povezuje naša dva naroda i naše dvije države. Između ostalog to je hrvatska zajednica u Njemačkoj, o njoj se posebno razgovaralo - 240 tisuća Hrvata otprilike plus još nekih 150 tisuća njemačkih građana, dakle to je svakako most između Hrvatske i Njemačke. I Zajednica je svakako jedno od pitanja koja su meni iznimno bitna. Jučer sam se sastala i s predstavnicima udruga kako bih im i dalje naglasila kako očekujem njihovu pomoć i potporu, ne samo u smislu ulaganja u Hrvatsku nego i kad je riječ o njihovom bogatom iskustvu, radnom i profesionalnom i svakom drugom, kojega su stekli u svojim državama. Nadalje kad je riječ o proširenju suradnje - posebno se razgovaralo u proširenju suradnje u gospodarstvu. Mislim da postoji ogroman prostor da se ta suradnja proširi. No, očito je da Hrvatska mora učiniti nekakve korake da bi došlo do liberalizacije ulagačke klime u Hrvatskoj jer trenutno svojim stavom, sporošću državne i lokalne uprave u mnogim slučajevima, i činjenicom da smo prilično nepredvidljivi kad je riječ o uvođenju novih poreza, o mijenjanju zakona i slično, dakle da ćemo morati napraviti čvrste korake kako bi se izmijenila ta klima i kako bi se poticala i ulagačka i poduzetnička klima, kako bi se rješavale birokratske zapreke i kako bi se normalno nastavilo i borbu protiv korupcije i sve ostalo što trenutno priječi ulaganja u Hrvatsku."

Je li o tome onda bilo riječi s kancelarkom Merkel, je li Vam ona rekla što to konkretno zamjera Vladi Zorana Milanovića?

"Je spomenula je neka konkretna pitanja. O njima ne bih poimence kad je riječ o tvrtkama. To je pitanje za predsjednika Vlade i njihovu komunikaciju, međutim spomenula je konkretne slučajeve u kojima se tvrtke koje su u njemačkom vlasništvu ili je udio u njemačkom vlasništvu, susreću u Hrvatskoj kad je riječ o porezima koji se nameću preko noći ili izmjenama pravila ili birokratskim zaprekama. I upravo je to što čujem od sviju - od ljudih u Hrvatskoj i izvan nje da nam zamjeraju tu nepredvidljivost sustava".

Kako to popraviti?

"Prije svega državna uprava mora shvatiti da se promjenama, izmjenama zakona mora pristupiti vrlo sustavno. Dakle, da se ne mijenjaju samo pojedini dijelovi zakona, da se to ne čini iz dana u dan, nego da postoje određeni plan i program koji gleda unaprijed nekoliko godina. Isto tako ova rasprava o porezima u Hrvatskoj, sama po sebi, bez obzira uvode li se porezi na kraju ili ne, takva rasprava pridonosi nestabilnosti. Jednostavno, moramo se uozbiljiti i razmišljati ne samo o tome što će državna uprava raditi iz dana u dan nego kako će to raditi i da ona mora biti servis građanima, servis ulagačima i da mora razmišljati na način kako oni razmišljaju i u tom prostoru njihovog razmišljanja, potreba i želja, stvarati planove za iduće razdoblje".

Čuli smo jučer predsjednika Gaucka koji nas je smjestio na Zapadni Balkan i Vas koji ste ga ispravili s jugoistokom Europe...

"Ne, gospodin predsjednik je rekao da je Hrvatska primjer zemljama na Zapadnom Balkanu što ne znači da ju je smjestio na Zapadni Balkan. Ali u svakom slučaju činjenica jest da se u pojedinim administracijama u svijetu još uvijek susrećemo s tim pojmom Zapadni Balkan - ja se tome oštro protivim. Mi smo srednjeeuropska i mediteranska zemlja, mi smo članica Europske unije i NATO-a. Da, postoji prostor, naše susjedstvo, koje se može nazivati Zapadnim Balkanom, međutim, očito smo se po tom statusu izdvojili. To ne znači da smo geografski otišli odavde, naravno to niti ne možemo, mi želimo stabilizirati to svoje susjedstvo i pomoći svim državama na JI Europe da postanu članicama Europske unije i NATO saveza ako to žele. Hrvatska doista može i mora biti lider, mi smo posljednja zemlja koja je ušla u članstvo Europske unije, imamo svježe iskustvo, znamo puno toga o pregovorima ali i o teškim reformskim procesima koja u Hrvatskoj još traju i trajat će neko vrijeme. To iskustvo se može podijeliti tako da suradnja ne bude samo na političkoj razini već vrlo konkretna. U tom pravcu smo razgovarali i o procesima Brdo Brijuni, koje su pokrenuli Hrvatska i Slovenija i koji će se nastaviti, ali mu želim dati puno jači sadržaj i konkretniji sadržaj i Berlinskom procesu koji je pokrenula kancelarka Merkel i sinergiji ta dva procesa. Očito svi želimo pomoći zemljama na jugoistoku Europe da prođu kroz proces reformi koje će omogućiti ispunjavanje svih kriterija za članstvo u euroatlanskim integracijama. Spomenula sam da želim da ta suradnja bude konkretnija: razgovarali smo konkretno o prometu, Jadransko jonskoj autocesti, jonsko-jadranskom plinovodu - dakle o energetici, LNG terminalu na Krku... "

Jeste li možda dogovorili uzvratni posjet?

"Svakako sam pozvala predsjednika u uzvratni posjet, on, doduše, jest relativno nedavno bio u Hrvatskoj, međutim vjerujem da će zato biti prilike i bilateralno i multilateralno u okviru nekih zbivanja".

Čuli smo da je kancelarku posebno zanimao Vaš posjet BiH, Vi ste jučer između ostalog rekli i kako nam susjedna zemlja ne funkcionira dobro...

"To nije nikakva tajna, o tome se govori i u samoj Bosni i Hercegovini, i u međunarodnoj zajednici. Kad imate visokog predstavnika međunarodne zajednice koji vam u konačnici donosi odluke ili prelama te odluke, očito je da zemlja nije u potpunosti emancipirana. Činjenica da još uvijek nisu uspostavljene Vlade i svi organi vlasti u Federaciji Bosni i Hercegovini dokazuje da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi zemlja postala politički emancipirana, funkcionalna i u potpunosti politički neovisna, znači da se odluke donose isključivo u okvirima legalno i legitimno izabranih predstavnika svih triju naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba koji moraju biti jednakopravni na cijelom teritoriju BiH, ali naravno i ostali građani BiH" ocjenila je Grabar Kitarović.

Imate li u planu još neka putovanja uskoro?

"Svakako želim posjetiti Svetu Stolicu-Vatikan, a što se tiče ostalih putovanja, mislim da će to biti Večernjakov pečat u Mostaru, vrijeme je vratiti se ponovno u BiH, rekla sam da će to biti jedna od temeljnih orijentacija. Kad je riječ o drugim putovanjima, to će biti zemlje u našem širem okruženju srednje Europe, Austrija, Slovačka. Spomenula sam jučer svoju namjeru da ojačam okosnicu između Baltika i Jadrana, a tu spada i višegradska skupina država, ali i baltičke države. Mislim da imamo mnogo toga zajedničkog, i da možemo puno više napraviti zajedno, znači svakako će i posjet tim državama biti na redu sljedećih nekoliko mjeseci. Naravno, namjeravam posjetiti Bruxelles, Europsku komisiju pa i NATO."

Srbija?

"Još nismo definirali datume, svakako moja je želja i namjera otići u Srbiju, ali naravno ne želim otići u Srbiju da bi se to samo deklarativno ili protokolarno riješilo da sam posjetila Srbiju. Želim da prije toga konkretno pripremimo neka pitanja pa ako se ona i ne budu riješila, da se napravi iskorak u njihovom rješavanju".


U drugom dijelu intervjua predsjednica se osvrnula na odnos s premijerom Milanovićem, sjednicu Vlade na temu gospodarstva, na moguću debatu Milanović-Karamarko. Osvrnula se i na prosvjede pod premijerovim prozorom te otkrila što će još osim Titove biste preseliti s Pantovčaka kao i što je s preseljenjem samog ureda.

Potražite na www.mediaservis.hr od 18 sati.