Stipić za MS o prosvjedu sindikata: Mislim da je kreativna kritika najveći dokaz domoljublja

Razloga za prosvjed koji je održan za vikend u Zagrebu je dosta, ističe Stipić:

"Mi u prvi plan ističemo upravo taj izostanak socijalnog dijaloga. Mi smo bez granskih kolektivnih ugovora već pune tri godine. S druge strane, sporazum koji je sa tri obrazovna sindikata Vlada potpisala u rujnu prošle godine, praktično nijedno od dva povjerenstva koja proizlaze iz tog sporazuma nisu se uopće sastala. I treći razlog, vidjeli smo kako su neslavno završili pregovori o dodatku jedan temeljnog kolektivnog ugovora između Vlade i reprezentativnih sindikata u javnim službama."

Svaki od ovih razloga bio bi dostatan za prosvjed, a tri zajedno je već malo i prekasno za prosvjed ustvrdio je Stipić. Dodaje kako Vlada RH već drugu godinu zaredom visinu osnovice rješava jednostrano odlukom.

"Sindikate zavlači, doslovce vuče za nos, a onda naprave po svome. Zato ja smatram da smo mi već tamo u deseti, jedanaesti mjesec trebali biti na ulici. Nismo bili, ali ono što se kaže, bolje ikad nego nikad. Ipak je ovo bio neki odgovor. Poruka Vladi da postoji među sindikatima javnih službi sindikati koji ne odobravaju to što Vlada radi i iza kojih stoje ozbiljna članstva."

Na razini cijele godine ugovoreno je povećanje osnovice za jedan posto, objašnjava Stipić, a to je bilo kada je nflacija bila na tri posto, a sada je na oko šest - sedam. Već to je dovoljno za otvaranje pregovora, a ako do rješenja ne dođe, tvrdi predsjednik sindikata Preporod, cijena rada u javnim službama će uvelike pasti. Premijer je nedavno poručio da su zahtjevi sindikata nerealni, pogotovo u jeku energetske krize, no krize su stalne još od pandemije. Zašto do povećanja nije onda došlo još ranije, Stipić kaže:

"Naš premijer je zapravo mag manipulacije, a osobito vješto to radi s krizama. Naime, kada smo mi ove pregovore s javnim službama pokrenuli u šestom mjesecu prošle godine, još su tankeri normalno išli, koliko znam, Hormuškim tjesnacem. Jasno je da mi živimo u vremenima krize. Jedna kriza ne završi, druga kriza počne. I što bismo mi onda trebali tih šest godina, što, život bi trebao onda stati."

To je manipulacija na entu, zaključuje Stipić. Dodaje kako bi oni koji imaju više morali doprinositi više. U krizi kažnjavamo one koji najlošije stoje, smatra Stipić. O objavama Vlade da subvencionira i pomaže građanima:

"Kao da Vlada ima neke novce. Vlada RH nema nikakve novce. Oni su goli kao crkveni miševi. Oni dijele ono što su pokupili građanima. Onda ti oni kažu uu, mi sada vidite mi smo socijalno osjetljivi. Živimo u vremenima kada se jako teško othrvati takvim manipulacijama."

Zbog korekcije cijene goriva ne bi se trebao zamrznuti život u zemlji, govori Stipić. Stoga je oštro prozvao premijera:

"Problem je u tome da ozbiljno pada cijena rada u javnim službama. Pa, ako to možda mora biti tako, neka bude tako, ali neka se onda vidi da i neki drugi daju doprinos. Naš premijer kaže da se on ne može ponašati kao rasipnik. Kad je prije dvije godine, uoči izbora, digao učiteljima, prosvjetarima petnaest posto, da, on se stvarno nije ponašao kao rasipnik. Ali, kad je sebi i cijeloj toj političkoj kasti, naravno nakon izbora, podigao osamdeset, devedeset i sto posto, e onda je on stvarno bio i ostao do danas rasipnik."

Stoga, tvrdi, potrebno je rezove raditi onima koji su najviše dobivali, a ne onima koji ionako imaju niža primanja. Kriza je prilika za pokazivanje socijalne osjetljivosti, a Vlada ju zapravo ne pokazuju. Iz resornog ministarstva poručeno je da je u odnosu na 2016. godinu plaća rasla, u obrazovnom sektoru, za sto posto. Stipić kaže:

"Plaća nastavnika sa pet godina u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi je 1.450 eura. E sad ako nam je to poraslo sto posto, što to znači, da je radio za 650 eura. Naravno da nije tako. A što je njima u tom trenutku potrebno? Da odaziv na prosvjed bude manji. Da ljudi naprosto kažu što oni sad tu prosvjeduju, a pazi kolike plaće imaju. Evo učitelj ima plaću dvije tisuće eura, ali neće reći da takvih učitelja ima par, pet posto, tri posto."

Stipić naglašava da u vrijeme kada Hrvatska prednjači u inflaciji u Europi, treba donijeti konkretnu mjeru:

"Jedno vrlo razumno rješenje bi bilo, da se na primjer svako tri mjeseca usklađuje osnovica i inflacija. I to bi bilo jedno pošteno rješenje. Vjerojatno mi ne bismo tu nešto sjajno prošli, ali to bi bilo jedno pošteno rješenje. Naravno uz uvjet da nam se onda svaka tri mjeseca opet ne pojavljuje premijer i kaže, evo vidite koliko smo vam digli plaću, jer to zapravo nije dizanje nego usklađivanje. Jer ako ja za svoju plaću mogu kupiti sve manje i manje, onda ja ne zarađujem sve više i više. Bez obzira što to nominalno jest veći iznos. Jer ja naprosto postajem sve siromašniji i siromašniji."

Kada su u pitanju koeficijenti, tvrdi, Vlada ne poštuje zakonsku odredbu da se korigiraju u dogovoru, a već od početka su koeficijenti za te razine zanimanja među najnižima. Vijeće nije do sada promijenilo nijedan koeficijent zaključuje Stipić.

"Nepravda je prema velikoj i važnoj skupini radnika u javnim službama definitivno napravljena, a zapravo, ne želi se iskoristiti prilika da se ono što nije dobro urađeno popravi."

Iz niza hrvatskih sindikata pozvali su radnike, umirovljenike, studente i sve ostale građane da se priključe prosvjedu Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine koji će organizirati i održati u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, 18. travnja u 12 sati. Cilj je upozoriti na neizdrživo financijsko stanje većine građana.

"Pa prvo zato što izuzetno cijenimo to objedinjavanje sindikalnih središnjica, drugo zato što nam je jako drago da su se poslije toliko godina opet aktivirale. Ono što dalje silno podržavamo je da su to sve tri sindikalne središnjice. Znači da je tu postignuto nekakvo jedinstvo."

A kada je riječ o konkretnim zahtjevima koji su postavljeni na prosvjedu, Stipić je zaključio:

"Dakle, veće plaće, veće mirovine, priuštivo stanovanje, manje korupcije. Zapravo, kada bi se izašlo u susret ovim zahtjevima onda Hrvatska ne bi izgledala ovako kako izgleda. A da, uloga sindikata između ostalog i jest da popravljaju vlast. Neki nam odmah kažu, čim ti kreneš popravljati vlast ti kreneš odmah protiv države. Ne, ja mislim da je upravo kreativna kritika, da je to najveći dokaz domoljublja. Kad nije rat, i kad živimo u nekakvim koliko-toliko normalnim okolnostima."