Juroš za MS: Uveli smo ‘interventnu pomoć‘, ako škola ima teži slučaj inkluzije, Grad će financirati dodatni rad stručnjaka

U novu pedagošku godinu Grad Zagreb je krenuo s dosad najboljom situacijom, ustvrdio je Juroš ističući kako je broj djece koja se nisu uspjela upisati u gradske vrtiće početkom srpnja bio oko 800. No tijekom ljeta u gradske je vrtiće upisano još njih 170, a u privatne više od 1300.

"Tako da ono što nam se ove godine dogodilo u cijelom sustavu vrtića, nije se dogodilo nikada dosad. Od otprilike 8100 prijava koje smo imali ukupno u gradskom sustavu, u sve vrtiće u Gradu Zagrebu upisano je 8700 djece. To znači da su čak i neka djeca mlađa od godinu dana, neka djeca izvan Grada Zagreba, neka djeca ako su se možda kasnije odlučila prijaviti, svi uspjeli negdje upisati."

Što se tiče slobodnih mjesta, Juroš kaže:

"U gradskim dječjim vrtićima imamo oko 260 slobodnih mjesta, još dodatnih oko 550 u privatnim, vjerskim ili obrtima dadilja."

Ono što se ne mijenja u novoj pedagoškoj godini u Zagrebu je cijena vrtića. Ona, napominje Juroš, ostaje ista i navodi kako je prosječna cijena koju plaća polovica zagrebačkih roditelja 40 eura i manje. Podsjetio je i na ulaganja u plaće odgojitelja.

"Nama su doista uvjeti rada i privlačnost profesije odgojitelja jedan od prioriteta i zato smo u posljednje tri godine plaće, materijalna prava za različita radna mjesta ukupno povisili za više od 70 posto u gradskim dječjim vrtićima i trenutno odgojitelji, ovisno o razini stručne spreme, imaju između sedam i 10 posto višu plaću nego primjerice učitelji u školama. Ta ulaganja su nužna zbog toga što znamo koliko su radna mjesta odgojitelja izazovna."

Izazovi su veliki, pogotovo kad se govori o vrlo maloj djeci i bebama, nastavlja Juroš i podsjeća da je Grad Zagreb zbog toga u svaku jasličku skupinu zaposlio dodatnu osobu, pomoćnog radnika za njegu, skrb i pratnju koji pomaže odgojiteljima. A veliki dio njih nezadovoljan je izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Iz Udruge SIDRO nedavno su upozorili da predložene izmjene ne rješavaju ključne probleme - prenapučenost vrtića i nedostatak kadra jer veliki dio zaposlenih čine nestručne zamjene.

"Ono što vidimo nažalost na razini Hrvatske jest da Hrvatska ima 250 sustava plaća odgojitelja zbog toga što svaka jedinica lokalne samouprave sama financira te plaće i to, nažalost, profesiju odgojitelja ne može učiniti atraktivnom, ne znate kolika će vam biti plaća kada se prijavljujete i odabirate svoj studij i zbog toga smo i mi na savjetovanju za Zakon predložili model po kojem bi država za svako dijete preuzela pola cijene financiranja i time bi osigurala da plaća odgojitelja doista bude na razini koju oni zaslužuju."

Kada je riječ o problem nestručnih zamjena Juroš ističe da će one, nažalost, biti nužne sve dok se ne riješi problem na razini sustava. O situaciji s nestručnim zamjenama u Gradu Zagrebu kaže:

"U Gradu Zagrebu od više od 4000 odgojitelja trenutno imamo samo oko 150 nestručnih zamjena, od kojih su pola studenti koji će danas, sutra biti kvalificirani odgojitelji. Tako da doista ovih 190 milijuna eura koje Grad Zagreb godišnje daje za plaća u vrtićima, sretni smo da vidimo da se to prepoznaje i da nemamo problem sa nestručnim kadrom u našim vrtićima."

Uoči početka nove školske godine Grad Zagreb je izdao preporuku o zabrani korištenja mobitela u zagrebačkim osnovnim školama, osim u slučajevima u kojima je upotreba tehnologije nužna, poput određenih zdravstvenih stanja. "Škole igraju ključnu ulogu kao mjesto interakcija i stvaranja navika, a korištenje mobitela, koje smanjuje socijalnu interakciju i ponekad stvara modele za isključivanje pojedinih članova iz društva, nešto je što je trebalo promijeniti", rekao je Juroš.

"Cilj treba biti da mobiteli ne budu centar komunikacije i centar interakcije, posebice tijekom odmora. A kako doći do toga ovisi o svakoj školskoj zajednici. One školske zajednice, a imamo više od 70 škola koje već imaju na neki način ograničeno korištenje mobitela, kod njih će ta promjena biti manja. Za ove preostale škole taj proces sada treba započeti i dovesti do toga da stvarno mobiteli se više ne koriste tijekom odmora."

Preporuka se odnosi na mobitele i ostale oblike digitalne komunikacije, pa tako i na pametni sat, a kada su u pitanju srednje škole, takva se promjena zasad ne planira, rekao je Juroš. Najavio je da će Grad i u novoj školskoj godini nastaviti sa započetim projektima te da će pored redovitog kurikuluma zagrebački školaci imati i puno dodatnih opcija. Pitali smo ga i hoće li učenike na vratima škola u ponedjeljak dočekati zaštitari.

"U nekim školama će još uvijek biti zaštitar. Imamo negdje 15-ak škola koje još nisu dobile suglasnost Ministarstva za zapošljavanje stalnog radnika za sigurnost i civilnu zaštitu, ali više od 90 škola takvu suglasnost je dobilo, tako da te škole sada započinju zapošljavanje ili su već započele. Ministar je najavio da škole mogu odmah objaviti natječaje na 60 dana, tako da očekujemo da u većini škola na vratima ipak neće biti zaštitar, nego će biti kvalificirana osoba."

Kada je riječ o učinkovitosti ove mjere, Juroš kaže:

"Najjači zaključak koji smo izvukli iz ovoga jest da, s jedne strane, za sigurnost zajednice se mora skrbiti cijela školska zajednica, jer ako postoje problemi oni mogu doći i izvana i iznutra i to je doista jedan prostor dijaloga i razgovora, i razmišljanja o tome da osiguramo sigurnost i, s druge strane, da vidimo da zaštitari nisu trajno rješenje i da nam treba osoba koja će biti dio kolektiva, dio školske zajednice kojoj će to biti opis posla."

Juroš zaključuje:

"Sigurnost je ostvarena i realizirana i pet milijuna eura koje smo uložili u to su se pokazali ispravnima, ali vrijeme je da škole dobiju osobe kojima će sigurnost biti glavni opis posla."

Posljednjih godina javnost je svjedočila slučajevima učenika izrazito problematičnog ponašanja, ali i nemoći sustava u nošenju s takvim situacijama, pa smo Juroša pitali ima li pomaka po tom pitanju. Vidjeli smo da je školama potrebna značajno snažnija potpora i s naše strane smo ju osigurali, poručio je pročelnik.

"Ako postoje neki učenici koji imaju poremećaje u ponašanju, tada škole moraju imati timove, moraju imati psihologe, moraju imati pedagoge, moraju imati ponekad i socijalne pedagogije ili edukacijske rehabilitatore. Nažalost, ti timovi još uvijek nisu tamo, to je odluka Ministarstva hoće li ili neće odobriti rad pojedinih profila stručnih suradnika i zato smo mi, s naše strane, uveli interventnu pomoć."

Ta pomoć funkcionira na sljedeći način:

"Dakle, ako neka škola ima teže slučajeve inkluzije, teže slučajeve, primjerice, djece s nekim teškoćama u ponašanju, Grad će financirati dodatni rad stručnjaka dok se ta situacija ne riješi."

Za kraj, poslao je poruku prvašićima, a poseban apel uputio je vozačima.

"Vi ste zvijezde, ovo je prvi dan, uživajte u svom prvom danu škole, počinje jedno predivno putovanje. Apelirao bih, također, i na sve vozače da doista ove prve dane, prve tjedne pripaze kako se ponašaju na cestama, imamo nove sudionike u prometu i naši najmanji, najdraži sugrađani svima će biti zahvalni."