Uhlir za MS: Ako u zgradi nema dogovora, upravitelj je dužan postaviti prinudnog predstavnika u roku 60 dana

"Da bi se to moglo realizirati, potrebno je podnijeti zahtjev koji je priložen uz Pravilnik i to se podnosi APN-u. APN je naša, Vladina neprofitna agencija koja će obrađivati sve zahtjeve, donositi rješenja i Ministarstvo će onda isplaćivati te potpore za stjecanje prve stambene nekretnine". Naš sugovornik je zatim objasnio proceduru.

"Ključno je da je ugovor o kupnji sklopljen od početka ove godine ili da je dobivena uporabna dozvola za one koji su sami išli graditi obiteljske kuće i rješavati svoje stambeno pitanje i da su plaćene sve porezne obveze prema državi. To sve treba priložiti i dokazati i onda će APN obraditi zahtjev u relativno kratkom vremenu, stvarno. Ukupno treba negdje oko 90 dana za isplatu sredstava". S obzirom na to da se tu troše proračunska sredstva svih nas koji plaćamo poreze, ograničene su veličine stanova i cijene po kojima je moguće aplicirati za mjeru.

"Te veličine stanova su za samca 50 kvadrata, pa onda za dvije osobe 65, pa onda za tri osobe dodatnih 15 kvadrata, a kasnije za dodatnu četvrtu, petu i šestu osobu po 10 kvadrata. Dakle, to su ograničenja na koja se obračunava povrat poreza". Drugi parametar koji je ograničen je cijena. Ekonomski institut iz Zagreba napravio je izračun prosječnih cijena po svim jedinicama lokalnih samouprava. Te cijene su objavljene javne i svatko sam provjeriti koliko će dobiti povrata, a građani mogu sami izračunati to i na APN-ovom kalkulatoru.

"Da bi neka osoba ušla u te mjere, ona može kupiti i nešto veći stan, jer teško da će si naći stan baš od 50 kvadrata, pa od 55, pa od 57, 58, od 60 kvadrata, ući će u mjere potpora, ali će se izračunati povrat poreza samo za tih 50 kvadrata". Radi se o trajnoj mjeri, koja nema vremensko ograničenje. Potpore se daju ljudima za stanove kupljene od 1. siječnja ove godine, a rok za podnošenje zahtjeva je dvije godine. Tu su i nova tri pravilnika koja se odnose na višestambene zgrade. Uhlir se prvo osvrnuo na Pravilnik o kućnom redu.

"S njime želimo postići da u zgradama naši suvlasnici i općenito korisnici zgrada kvalitetnije upravljaju zgradama i da ih kvalitetnije održavaju. Zato je cijeli Zakon o upravljanju i održavanju zgrada napisan, a posebno ovim Pravilnikom se uređuju odnosi među suvlasnicima na način da se postigne veća tolerancija, odgovornost i osjetljivost prema drugima. Dakle, mi smo vlasnici svoje pojedinačne nekretnine, svoga stana, ali moramo voditi brigu i o zajedničkim dijelovima, ali i o drugima koji stanuju u toj zgradi". A dio pravilnika vrlo je fleksibilan i na njegovu provedbu mogu utjecati sami suvlasnici, a to se odnosi i na mogućnost opominjanja i kažnjavanja.

"Zakonom smo propisali da raspon naknada za nepoštivanje kućnog reda iznosi od 50 do 500 eura. Da li u nekoj zgradi se gradirati te kazne pa imati tri, četiri, pet različitih iznosa ili će biti samo jedna ili neće biti uopće tih financijskih kazni, odnosno naknada za nepoštivanje, ovisi o samim suvlasnicima. Oni se trebaju dogovoriti, natpolovičnom većinom to izglasati, unijeti u međuvlasnički ugovor i kako bude dogovoreno, tako će se i postupati". Novost je i osnivanje dva nova registra - onaj o upraviteljima zgrada i onaj suvlasnika.

"Zajednica suvlasnika u svakoj zgradi postaje pravna osoba, dobiva OIB i to će pojednostaviti neke procesne radnje u sudskim postupcima i između ostalog i u prijavljivanjima za različite subvencije za elektronsku obnovu, za fotonaponske elektrane...". A takav Registar olakšat će i posao komunalnim redarima, koji su do sada prilikom uređivanja kazne morao popisati sve suvlasnike zgrade.

"Sada će njegovo postupanje biti znatno jednostavnije zato što će imati jednu zajednicu suvlasnika, postojat će Registar zajednice suvlasnika, jednostavno će se utvrditi kako se zove ta zajednica, gdje se ona nalazi i to će sve biti javni podaci. Ti Registri su javni". A da bi se formirao Registar zajednice suvlasnika, koji je uvjet da se suvlasnicima može izdati OIB, prvo se treba ustrojiti Registar upravitelja, a upravo oni su ti koji će unositi podatke u Registar suvlasnika.

"Ti registri osim praćenja stanja u zgradama, u njima će biti evidentirani svi oni koji plaćaju pričuvu, u njima će biti evidentirani svi međuvlasnički ugovori, sve opomene, sve odluke unutar zgrada, ali i brojni drugi elementi o kvaliteti stanovanja, a ti elementi su nam potrebni jer je Europska unija ukinula popis stanovništa kojim se svakih 10 godina popisivala i kvaliteta stanovanja u pojedinom državi". Sada se o ovome treba izvještavati Eurostat svake godine, a to će biti moguće upravo temeljem novoosnovanih Registara, objasnio je Uhlir. Kroz Zakon o upravljanju zgradama uvedena je i novost - prinudni predstavnik uz prethodno već postojećeg prinudnog upravitelja.

"Prinudni upravitelj nam isto tako treba jer često puta se u zgradi ne može dogovoriti tko bi bio upravitelj, onda će morati lokalna uprava svojom odlukom postaviti upravitelja. To je sve zakonom detaljno propisano. Isto tako prinudni predstavnik suvlasnika. Ukoliko se u zgradama u roku 60 dana od stupanja Zakona na snagu, ne može dogovoriti tko će biti njihov predstavnik, upravitelj je dužan postaviti prinudnog predstavnika". Uhlir je najavio i sljedeći korak Ministarstva, a to je mjera priuštivog najma za one koji nisu kreditno sposobni. Riječ je o priuštivom, dugoročnom najmu, koji će se također provoditi preko APN-a. Prema ovome, javnosti će se uputiti dva javna poziva - jedan prema onima koji imaju prazne stanove dulje od dvije godine, a drugi prema zainteresiranim najmoprimcima.

"Ta dva javna poziva, kada se dobe rezultati na njih, ćemo onda spajati. One stanove koji će vlasnici uključiti u taj program, za njih imamo posebne pogodnosti, da APN uzima svu pravnu odgovornost prema budućim najmoprimcima, a vlasnici će dobiti kumulativnu isplatu za sve najamnine za broj godina koliko stan unesu u program". Nova mjera, očekuje se, trebala bi biti donesena prije ljetne stanke.