Akrap za MS: Rusija neće ući u sukob s NATO savezom, a rat protiv Ukrajine će izgubiti!

Rumunjska, Poljska, Estonija, Norveška, Danska, Njemačka - zemlje su u kojima su posljednjih dana i tjedana uočeni dronovi nepoznatog podrijetla. Akrap ističe da je dijelom riječ o naoružanim letjelicama, a dijelom dronovi kojima je cilj, objašnjava, unijeti razdor među stanovništvo na način da misli da institucije nisu u stanju obraniti suverenitet i sigurnost. Smatra da će Rusija nastaviti intenzivirati ovakve provokacije.

"Tako da danas možemo reći da se uistinu u digitalnoj i informacijskoj domeni nalazimo u ratu, neizazvanoj od strane Europe, dok se u fizičkoj domeni, domeni stvarnog svijeta nalazimo u razini sukoba visokog intenziteta. Samo je pitanje Rusije hoće li odlučiti prijeći tu razinu i krenuti i u fizičke napade, ali mislim da nemaju snage za to, odnosno uvjeren sam u to, osim u predjelima baltičkih država."

Ministri obrane desetak europskih zemalja najavili su stvaranje zida od dronova na istoku kao odgovor na situaciju, NATO tvrdi da je pojačao budnost diljem Baltika, a u Kopenhagenu se održava summit čelnika država i vlada. Akrap smatra da o elektronskoj obrani od dronova možemo učiti od Ukrajine.

"I NATO i EU, i zemlje članice i saveznici imaju određene kapacitete za zaštititi svoje državljane i građane primjenom modernih tehnologija, a dronovi su dio modernih tehnologija. Međutim, nema te tehnologije koje čovjek napravi, a da neki drugi čovjek ne napravi njene protumjere, proste protumjere kojima se može boriti protiv takvih dronova."

Sigurnost europskog i NATO teritorija ne smije se braniti na njihovom području nego izvan njega, upozorio je Akrap.

"Nije nemoguće ako Rusija nastavi s provokacijama da NATO i EU kažu - dobro, namećemo zonu zabrane leta 100 kilometara od naših granica u vanjskom prostoru i mi ćemo sve što ide u tom prostoru prema nama rušiti. Ja čisto sumnjam da će doći do te eskalacije. Rusiji je poslana jasna poruka - mi ćemo to napraviti ako nastavite i dalje provocirati. To je taj zid - elektronsko, digitalni i kinetički."

Osvrnuo se i na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumoa da NATO zemlje trebaju srušiti sve dronove i zrakoplove koji ulaze u njihov prostor.

"Ako uđu u zračni prostor NATO saveza nenajavljeni i ne ponašaju se kako treba, ne bi bilo prvi puta da se zrakoplovi i objekti jedne države ruše unutar teritorija druge države. Prema tome, to je eskalacija, ali odgovorna je država koje je to napravila i isprovocirala tu situacija. Neće Rusija ući u sukob s NATO savezom, ne bojte se."

Povukao je paralelu sa sukobom Izraela i Irana.

"Pogledajte što se dogodilo Iranu. Iran i Rusija koriste gotovo istu, sličnu tehnologiju raketnih sustava, a gotovo istu i sličnu tehnologiju imaju i u sustavu protuzračne obrane. U onom trenutku kada je Izrael odlučio napasti Iran da spriječi njihov razvoj nuklearnog program po 200 izraelskih zrakoplova neometano je letjelo iznad Irana da Iranci nisu ispalili metka. Amerikanci su sa svojih 145 zrakoplova letjeli skoro sat vremena iznad iranskog neba, ni metka nisu ispalili. Tu govorimo oko prednosti zapadne tehnologije nad istočnom tehnologijom."

​Govoreći o padu drona u Zagrebu prije tri i pol godine Akrap je rekao da Hrvatska nije incident shvatila neozbiljno.

"Ne vjerujem da se ništa nije riješilo nego mislim da je puno toga poznato samo što je označeno znakom tajnosti. Na našem primjeru postignuto je jako puno toga. Koliko je meni poznato utvrdile su se greške koje su se dogodile, zašto je došlo do toga, zašto je objekt letio više od 20 minuta da Mađari nisu reagirali..."

Osvrnuo se na novi zaokret u Trumpovoj politici koji sada poručuje da Ukrajina može vratiti sav teritorij koji su joj uzeli Rusi, dok je prije samo mjesec dana govorio da Ukrajina mora biti spremna na ustupanje teritorija Rusiji ako želi završetak rata.

"Od predsjednika Trumpa treba uvijek očekivati neočekivano. On nije klasičan političar i on je osoba koja vrlo brzo donosi odluke na temelju obavještajnih i drugih podataka koje ima u tom trenutku. Predsjednik Trump jednostavno shvaća stvarnost i mijenja se i kako će to biti na kraju i kako će se završiti, to je ono što govorim od prvog dana - Rusija će dobiti neku bitku, no izgubit će rat. Već je četiri puta mijenjala strategiju. Rat će trajati onoliko dugo koliko treba Rusiji da shvati da ne može pobijediti."

Rat može završiti za dva mjeseca, a može trajati još dvije, tri godine, odgovorio je Akrap na pitanje jesmo li korak ka miru kada je rat u Ukrajini u pitanju.

"Koliko god bude ljudskog i financijskog kapitala, do tada će on trajati. Nemojmo zaboraviti da Ukrajina i ako ostane bez novca i vanjske financijske pomoći, oni unutar sebe imaju dovoljno snaga da mogu izdržati i da se mogu obraniti. Ja uopće ne sumnjam da će američka vojna industrija prihvatiti to da ne prodaje svoja vojna sredstva Ukrajini jer od toga žive."

U SAD-u se danas sastaju izraleski premijer Benjamin Netanyahu i američki predsjednik Donald Trump koji i dalje čvrsto stoji uz svoje saveznike i nije, kao neke države, na summitu UN-a priznao Palestinu. Što možemo očekivati od sastanka uoči kojeg Trump tvrdi da je dogovor o kraju rata u Gazi blizu?

"Davanje i dalje podrške Izraelu, traženje od Izraela da se povuče s naseljavanja na zapadnu obalu, ali i zadržavanje i pokušaj nagovaranja, a to ja predlažem od prvog dana, da se vrati rješenju dviju država, uništi Hamas kao teroristička organizacija, neka ostane kao politička, te suzbije terorizam kao način rješavanja djelovanja. Tek onda kada se stvore uvjeti da Fatah ili neka nova racionalna politička snaga među palestinskim narodom preuzme odgovornost i za upravljanje Gazom, tek se onda može pristupiti mogućem priznavanju države Palestine."

Smatra da Hrvatska ne treba pristati Palestinu.

"Neki su je saveznici priznali. Kakvu onda poruku šaljemo svijetu?"

"Dobru poruku. Ne možete raditi takve stvari i priznavati na temelju terorističkih akcija. To zašto su Francuska ili neke druge države priznale, to je više pitanje njihovih unutarnjih političkih odnosa, činjenica da dolaze izbori i da je pitanje kako će se oni postaviti, a računaju na veliki broj glasača koji imaju emocionalnu sklonost prema palestinskom pitanju."

Pitali smo ga i hoće li sankcije UN-a koje su uvedene protiv Irana, a planira ih i Europska unija, jer nuklearni pregovori sa zapadnim silama nisu doveli do pomaka, dovesti do kraja diplomacije s tom državom?

"Ne, ali se može dogoditi druga stvar. Ako Iran nastavi razvijati bilo kakav nuklearni program u bilo kakvom obliku opet će mu se dogoditi izraelski napad zrakoplovima i uništavanje bilo kakvih elemenata i segmenata nuklearnog programa koji se koristi u vojne svrhe. Svaki daljnji iskorak Irana bit će najvjerojatnije kažnjen i od Izraela i od Amerike pogotovo jer se Iran ne može braniti."

​

​Govoreći o odnosima Hrvatske i Mađarske i međusobnih optužbi za ratno profiterstvo potvrdio je da mađarske provokacije dijelom stižu i zbog nadolazećih izbora u toj zemlji.

"JANAF može osigurati potpunu opskrbu ne samo Mađarske nego i Slovačke naftom i plinom preko našeg LNG terminala. Ako se sjećate govora predsjednika Trumpa u UN-u, on je spomenuo - vi kupujete rusku naftu i plin, a od nas tražite da vas branimo. A tko kupuje? Turska, Mađarska i Slovačka koje se zaklinju u Trumpa. S druge strane, da, idu izbori, ali Mađari kao i Srbi, Indija i Kina kupuju rusku naftu po diskontnim cijenama i to žele nastaviti. Ali Europa i NATO savez su odlučni - nema više nafte i plina iz Rusije, imamo slobodno tržište, ali nećemo na taj način financirati Putinov ratni stroj. Prema toma, Mađari namjerno provociraju."

Za kraj nam je otkrio što možemo očekivati u idućim mjesecima i godinama u svijetu i jesmo li sigurni:

"Zanimljivosti, izazove, a to je inače eufemizam za probleme. Ključna je stvar zadržati identitetska načela i zajedništvo te osigurati uvjete stanovništvu da može normalno funkcionirati. Ja ne vjerujem i ne očekujem da će na teritoriju EU-a i NATO-a doći do oružanih sukoba, ali da ćemo biti suočeni s brojnim izazovima, to je sasvim sigurno. Tu ćemo trebati imati potporu stanovništva, ne mi, nego političari, moramo imati snažnu suradnju politike, znanstvene zajednice, nevladinih udruga i stanovništva da uspijemo izgraditi bolje, kvalitetnije i sigurnije društvo."