Majdak za MS o prosvjedu u Sisku: Nijedan projekt u RH se neće ni započeti, a kamoli završiti ako ne ispuni sve standarde

Problemi s kojima se susreću stanovnici Novog Zagreba Istok su ujedno i problemi vidljivi u cijelom gradu, poručio je Majdak pa nabrojao njih nekoliko.

‘‘Najviše ima prometnih, odnosno komunalnih problema i u našoj gradskoj četvrti Novi Zagreb Istok pa vezano za komunalnu infrastrukturu, za prometnu povezanost, za neizbježnu problematiku parkinga u Novom Zagrebu i tu su problemi vezani uz one projekte koji gradska vlast najavljuje i realizira, a često se to događa, odnosno u pravilu nažalost bez poznavanja građana s istim inicijativama i odlukama‘‘.

Više puta su iz Majdakove stranke poručili da Novi Zagreb ne može biti poligon za PR eksperimente, pritom misleći na primjerice projekt Park Novi Zagreb ili projekt Sarajveske ceste i tramvajske pruge gdje nije moguće ishoditi uporabnu dozvolu. Spomenuo je i južni ulaz u Zagreb gdje bi se trebala spojiti autocesta A11 preko Mosta slobode i izgraditi veliki vijadukt preko Ranžirnog kolodvora.

‘‘Tu nije bilo suradnje između grada i države u smislu da Ministarstvo ima za to osigurana sredstva, europska sredstva u iznosu preko 50 milijuna eura. I dakako da smo tu nezadovoljni suradnjom jer kao što znamo većinu projekata inicira Vlada, osigurava sredstva Vlada, a i Grad ima dobar proračun samo se ne trebaju ta sredstva, apeliramo, trošiti na projekte koji kasne već ih raditi u suradnji i pravovremeno obavijestiti naše građane‘‘.

Stanovnici ovog dijela Zagreba upozoravaju na nedostatak ambulanti, odgojno-obrazovnih ustanova, kvartovskih policajaca, na problem kvalitete zraka, a jedan od velikih problema je i svakako nedostatak parkirnih mjesta.

Upitali smo Majdaka kako bi u HDZ-u konkretno riješili taj problem.

‘‘Baš u Sloboštini se gradi novi parking od nešto manje od 100 mjesta. Bit će to samo na jednoj etaži. Kad se rade takva rješenja, to ne smije biti kratkoročno rješenje, već kvalitetna rješenja koja omogućuju zbrinjavanje parking mjesta za veći broj vozila. S druge strane mi smo predlagali da se i tržnica Utrne rekonstruira, da se uredi da to bude moderna tržnica, ali da se i kvalitetno osmisli parkirni prostor i u podzemlju, ali i u okruženju‘‘.

Kao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede osvrnuo se na najvaljeni veliki prosvjed koji će se sutra održati u Sisku protiv industrijskih megafarmi i klaonice pilića.

Majdak je podsjetio da više nisu u pitanju dva projekta, jer je jedan ukrajinski investitor odustao.

‘‘Svaki projekt u Hrvatskoj mora biti planiran i izgrađen u skladu sa okolišnim i prostornim standardima koje je Hrvatska usvojila na razini EU-a‘‘, poručio je Majdak i potom odgovorio na pitanje postoji li onda razlog za ovaj prosvjed i zbog čega su građani zabrinuti.

‘‘Građani su većinom zabrinuti zbog inicijativa koje su pokrenuli na razini aktivističkih udruga koje misle da je taj projekt megalomanski i da nije za Hrvatsku u tom kontekstu. Ali investitor s druge strane može taj projekt u suradnji s lokalnom vlasti i sa županijskom vlasti prilagoditi našim potrebama, ako se radi o takvom megalomanskom projektu‘‘.

Na pitanje hoće li se ministar ponovno sastati s organizatorima prosvjeda i zabrinutim Siščanima, državni tajnik je odgovorio:

‘‘Mi ćemo se sastati sa svakim poljoprivrednikom i sa svakim tko misli da je resor poljoprivrede zadužen za rješavanje ovih problema. No ovdje se radi o peradarskim farmama, naše Ministarstvo nije resorno za izdavanje okolišnih dozvola i za izdavanje građevinskih dozvola‘‘.

- Da zaključimo ovu priču, znači možemo eliminirati sa sigurnošću zdravstveni rizik, ugrozu poljoprivrednog zemljišta i pitke vode i sve što oni navode?

‘‘Nijedan projekt u Hrvatskoj se neće ni započeti, a kamoli završiti ako ne ispuni sve standarde‘‘.

Osvrnuli smo se i na hrvatsku ovisnost o uvozu hrane, odnosno niskoj samodostatnosti. Često čujemo kritike na to što izvozimo sirovine, a uvozimo gotove proizvode i da trebamo hrvatsku poljoprivredu učiniti konkurentnijom.

Majdak na to odgovara:

‘‘Naša vanjskotrgovinska razmjena ide u korist izvoza žitarica i uljarica koje su cjenovno na razini 250 milijuna eura godišnje, dok ono što uvozimo su većinom meso, milije, povrće i prerađeni proizvodi gdje je ra vrijednost daleko veća 620 milijuna eura. Tu trebamo taj nesrazmjer na neki način približiti, proizvoditi visokokvalitetne proizvode, prije svega ulagati u preradu i klaoničke kapacitete i preradbene kapacitete i ono što nam je potrebno. S druge strane da potičemo i ulaganja u povrće‘‘.

Što se tiče samodostatnosti meda i mlijeka kao i voća i povrća na razini smo do 50 do 60 posto samodostatnosti, naglasio je državni tajnik.

Za kraj je, u svjetlu energetske krize, ali i Vladinih mjera i intervencija ponovio apel kojeg duže vrijeme upućuju premijer i brojni ministri vezano za poskupljenja:

‘‘Mi apeliramo sada, kao što smo apelirali i posljednjih nekoliko godina na trgovačke lance da e dižu cijene, da budu fer igrač na tržištu‘‘.