Menu

Ressler za MS o ilegalnim migracijama: Azil u Europi ne može biti rješenje za sve nepravde svijeta

ZAGREB - Ilegalne migracije i sve veći pritisak na vanjske granice EU-a, što znači između ostaloga i na hrvatske granice, izazov je na koji Europska unija tražio zajednički dogovor i odgovor. Iako još nema suglasja oko Novog pakta o migracijama i azilu na razini Unije, mnogi se nadaju da će do dogovora doći dok Španjolska predsjeda Vijećem EU-a. HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler gostujući u Intervjuu Media servisa kaže da je to ambiciozan rok, ali još i moguće ostvariv i napominje da je aktualno stanje neodrživo.

''Za razliku od nekakvih naivnih predviđanja i naivnih komentara i moralizirajućih tonova kakve čujemo s ljevice, jednostavno sigurnost građana ne može biti ostavljena sa strane i ne može biti stavljena u drugi plan, ispred nekakvih različitih ideoloških hirova kakvima svjedočimo i jednostavno mora mora biti jasno da bez obzira na sve nepravde i sve teške uvjete u kojima ljudi diljem svijeta žive, azil i međunarodna zaštita u Europi jednostavno ne može biti rješenje za sve nepravde svijeta''.

Rekao je da se radi o ozbiljnom paketu od pet glavnih uredbi kojima se pokušava riješiti pitanje na dugoročan i održiv način jer, napominje, trenutno postoji neproporcionalan pritisak. Napominje da se želi postići veća solidarnost među državama članicama, ne u smislu primanja migranata nego da na različite načine pruže podršku na vanjskim granicama, u kontaktu s trećim državama, ali i podršku među državama članicama kako bi se taj teret nezakonitih prelazaka granica podjednako podnio. Što se tiče Schengena, na pitanje hoće li 'preživjeti' ove izazove, eurozastupnik je odgovorio:

''Po meni nema nikakve dileme da je Schengen pod pritiskom i da se cijela Europa danas suočava zaista s dramatičnim brojkama koje nisu zabilježene od migrantske krize 2016. godine. Ne održivo je i nemoguće u nekakvom dugoročnom planu nastaviti s ovakvom dramatično zloupotrebom međunarodnog prava na azil, međunarodne zaštite. Jasno je da granice postoje i jasno je da danas svjedočimo masovnim zloupotrebama, beskrupuloznom profitiranju i zgrtanju profita različitih krijumčarskih mafija''.

Više od 1.200 osoba ubijeno je u ratu između Hamasa i Izraela, a među kojima su mahom civili. Ressler, koji je više puta posjetio Izrael, kaže, da nema riječi kojima bi opisao strahote koje se tamo događaju gdje je na djelu zapravo fuzija ratovanja i terorizma.

"Poruka koju Izrael nekako nosi sa sa sobom je da se za slobodu, za demokraciju i za civilizaciju mora boriti, da nam ovo okrutno vrijeme u kojem nažalost živimo i mi u Europi danas pokazuje da to nije nešto što je ograničeno samo na prošle generacije, nego je to itekako poruka i za nas ovdje u Hrvatskoj, poruka za cijelu Europu praktički da se probudimo i da shvatimo da ne uzimaju svi ni demokraciju ni civilizaciju kao nešto što je toliko samorazumljivo''.

Na pitanje očekuje li da bi se ovaj sukob mogao uskoro završiti, Ressler odgovara:

"Sada je prema svemu sudeći očito da će do ći do još ozbiljnijeg ratnoga stradavanja mnogih, ali je to nešto sa čim se Izrael morao naučiti živjeti. Nažalost, činjenica je da postoje mnogi u okruženju Izraela koji žele uništiti Izrael, kojeg je žele maknuti s lica zemlje. Potpuno je komplicirana situacija u smislu međunarodnog prava, u smislu statusa Pojas Gaze, u smislu statusa Zapadne obale. Komplicirano je, ali prema svemu sudeći ne očekujem da će se ova razaranja tako skoro zaustaviti''.
nazad na vrh