Akademkinja Šitum za MS: Djeca koja su zadobila opeklinu praćenu mjehurom na koži imaju tisuću puta veću šansu dobiti melanom kroz život od onih koji nikada nisu izgorili

 ''Dolaze sa jako zapuštenim promjenama na koži, sa melanomima koji su već agresivni i mnogi već metastazirali tako da nas je to razdoblje na neki način unazadilo u dijagnostici, tim više što kroz te dvije godine nismo mogli organizirati ni naše poznate javnozdravstvene akcije na otvorenom gdje bismo godišnje pogledali oko pet, šest tisuća građana RH''.

Šitum je navela koje su skupine u najvećem riziku za nastanak melanoma.

 ''Rizični su oni sa svijetlom puti, oni ljudi koji imaju mnogobrojne madeže na koži, potom ljudi koji su imunosuprimirani, koji sa imunitetom stoje loše, zatim su ugroženi svi oni koji kontinuirano rade na otvorenom i rizična su djeca koja se rađaju s jako velikim madežima. Moramo razmišljati i o nekoj povijesti obiteljske bolesti, ako netko ima člana obitelji koji je imao melanom ili karcinome kože, onda i on spada u rizičnu skupinu zbog genetike''.

I opekline od sunca mogu predstavljati veliki zdravstveni problem, ističe Šitum, osobito kada su u pitanju opekline na dječjoj koži.

 ''Postoje znanstveni dokazi da djeca u dobi do 14 godina koja su doživjela jednu jedinu opeklinu praćenu pojavom mjehura na koži, to je treći stupanj opekline, imaju tisuću puta veću šansu dobiti melanom kroz život od onih koji nikada nisu izgorili. Zato je nama cilj zaštititi djecu, zabraniti mladima uporabu tih umjetnih zračenja jer će se rezultat njihovog neodgovornog ponašanja na suncu vidjeti za dvadeset godina''.

Upravo zbog zaštite djece, sve se glasnije priča i o mogućoj zabrani korištenja solarija za maloljetnike. Neke zemlje u našoj neposrednoj blizini to su već učinile, a u nekim zemljama poput Australije i Brazila solariji uopće ne postoje. Ovoga tjedna na tu temu održan je prvi sastanak interdisciplinarnog povjerenstva u Ministarstvu zdravstva. Sama Šitum je članica navedenog povjerenstva, pa nam je otkrila da su se svi složili da štetnost nije upitna, ali...

''Moram istaknuti da u trenutnom pravilniku o neionizirajućem zračenju koji ima Ministarstvo zdravstva su navedene sve mjere opreza u kojima se točno zna što mora podrazumijevati jedan ulazak, koliko osobe koje tamo raditi moraju educirati svoje korisnike, ali i dalje postoji činjenica da taj uređaj je kancerogen, odnosno zrake koje on zrači. Ja vjerujem da će nam za to trebati barem godinu dana jer su administrativni putevi jako dugi što je nama medicinarima teško za prihvatiti''.

Gotovo svako ljeto polemizira se i o kremama za zaštitu od sunca. Naime, nedavno je i američka FDA izrazila zabrinutost zbog određenih kemikalija koje su njima nalaze, a koje se u ljudsko tijelo apsorbiraju u dovoljno visokim razinama da bi potencijalno mogle imati štetne učinke. Upitali smo Šitum je li priča o štetnosti tih krema istina ili mit.

 ''Nikada u svojoj kliničkoj praksi koja je više desetina godina, nisam vidjela pacijenta koji je stavljao kreme i dobio melanom. Vidjela sam samo one koji nisu aplicirali sredstvo za zaštitu od sunca, a imali su melanom''.

U Hrvatskoj uskoro počinje preventivni program za rano otkrivanje melanoma. On se trenutno nalazi u fazi javne rasprave.

 ''Nakon toga još prolazi neke administrativne puteve, radimo program zajedno sa informatičarima da se on pojavi liječnicima obiteljske medicine, specijalistima školske medicine i medicine rada koji su također uključeni jer su u rizičnoj populaciji ljudi koji rade na otvorenom i da naprosto imaju mogućnost vidjeti tko su njihove rizične skupine i da ih pošalju na preventivni pregled kod dermatologa, a ako dermatolog procijeni, onda dalje i u proceduru uklanjanja te visokorizične promjene i uz patohistološku analizu''.

Šitum je na kraju upozorila kako opasnost od UV zraka nije prisutna samo ljeti, nego cijele godine.

''I prolaze kroz sva stakla, kroz kišni oblak, kroz smog, kroz bilo koje vremenske uvjete one su trajno prisutne, a isto su kancerogene. Govorimo o razlozima, zašto bi, ako ispravno koristimo fotozaštitu i ako se doista želimo zaštititi i od tumora i od preuranjenog starenja kože, fotozaštitu na svim dijelovima kože trebalo koristiti cijelu godinu''.