Novosel za MS: Po nekim praksama poslodavaca vraćamo se 150 godina unazad

U 2026. minimalna plaća raste na 1.050 eura bruto, odnosno 800 eura neto. Upitali smo Novosela tko s tim danas može u Hrvatskoj preživjeti i kako.

''Kada pogledamo svakodnevni porast cijena i troškova života, to je veliko umijeće.Onda se ljudi očito moraju baviti ili nekim dodatnim poslovima ili ako su na selu onda eventualno još nešto uz to''.

Sad je glavna borba sindikata kako o povećanje minimalne plaće pretoči u povećanje svih ostalih plaća jer ističe da one nisu ni približno rasle i pratile minimalac. ''Poslodavci su taj minimalac počeli tretirati kao jedinu obavezu koju moraju isplaćivati i na nju plaćati poreze i doprinose'', kaže Novosel i navodi kako su uveli praksu:

''Da radniku obračunaju plaću u visini minimalne i na to plate doprinose. Onda im je Ministarstvo financija omogućilo kroz pravo na porez na dohodak još niz mogućnosti isplata radnicima. Na neki način oni počinju uvjeravati radnike - bolje da ja tebi dam više u netu, nego da ti dam sada više u brutu jer ćeš morati više dati državi. Bolje da dam tebi nego državi. To je ta zamka za radnike gdje istovremeno taj dio, ta razlika što ostaje u odnosu na veće povećanje bruto plaće ne ide više radniku, nego ide više u profit''.

Vladina ambicija je do 2028. podignuti minimalac na 1.250 eura bruto, no sindikati traže da to bude 1.500 eura. Predsjednik SSSH kaže da je to realno.

''Samo Vlada treba promijeniti svoje politike u smislu neoporezivih davanja. Hrvatska i Slovenija su jedine zemlje u eurozoni koje imaju tako visoke mogućnosti neoporezivih davanja poslodavaca prema radnicima. Toga nema u zapadnoeuropskim zemljama i to je naravno jedna zamka koju su koju poslodavci izlobirali kod Vlade, odnosno kod Ministarstva financija kako bi pod navodnicima eto tako malo taj socijalni mir očuvali''.

A radnici na to pristaju, jer ističe, nemaju drugog izbora.

''Kako sada vrijeme dalje odmiče, tako se mi po nekim praksama poslodavaca vraćamo 100,150 godina unazad. Dakle vraćamo se u ono vrijeme kada je isključivo profit bio cilj i po mogućnosti cijena rada najmanja što je ikako moguća. Naš odgovor na to mora biti puno snažniji, puno radikalniji. Mi smo se malo uljuljali ovih 30-ak godina hrvatske samostalnosti. Nitko ne bi bio poduzetnik ako ne može ostvarivati profit, ali nekakav balans između te želje za profitom i cijene rada mora biti daleko drugačiji''.

Još jednom se osvrnuo na press konferenciju HUP-a koji je zatražio od Vlade da ne dižu minimalnu plaću u 2026. godini i na taj način da daju priliku industriji da obnovi investicije i povrati izgubljenu konkurentnost, kao i da ne ugrožava radna mjesta. Novosel kaže da mjesecima tijekom rada Povjerenstva poslodavci nisu iskazivali takav stav.

 

''Nego su imali minimalistički prijedloga da s 970 poraste na 998. Naravno naš stav je bio 1.130 eura. Što se dogodilo u glavama vodećih ljudi HUP-a da izađu s takvim stavom nakon već iznesenih stavova i konstatacije Ministarstva da će minimalna plaća rasti. Je li to sad promjena vodstva u HUP-u pa je netko htio s takvim spinom malo izaći u javno žešće''.

''HUP se pretvorio isključivo u lobističku udrugu za čuvanje profita poslodavaca'', zaključio je Novosel. Nakon što je Vlada donijela odluku o minimalnoj plaći, iz oporbe su upozorili na netransparentan način izračuna. Iz Možemo su iznijeli tri prijedloga da povjerenstvo na transparentan i jasan obračunava minimalne plaće, da se provodi računanje minimalne plaće prema osnovnim troškovima života i da se minimalac redovito usklađuje s inflacijom, kao što je to slučaj s mirovinama dva puta godinšnje. Novosel na to kaže:

''Svatko tko sjedni u Hrvatskom saboru u oporbi može imati prekrasne ideje i u pravilu oporba s takvim idejama izlazi, međutim onda kada preuzmu vlat to preko noći zaborave. Imali smo već takvih iskustava. Dakle, činjenica je da je ovakav način utvrđivanja minimalne plaće na neki način doista donekle realan''.

Iz MOST-a, pak, traže da se vrate kvote za uvoz strane radne snage, jer ističu da je poslodavcu isplativije dovesti stranog radnika za manju plaću, pa čak mu platiti smještaj, nego hrvatskom radniku dati zadovoljavajuće uvjete.

''Tko dovodi strane radnike u Hrvatskoj - Vlada sa svojim željama i kvotama ili poslodavci koji su kroz dugi niz godina, pogotovo nakon ulaska u EU, s pokušajem zadržavanja niske cijene rada doslovno potjerali kvalitetne radnike iz Hrvatske, domaće radnike?''

​Ističe i da su poslodavci razvili novokomponirani robovlasnički odnosi prema stranim radnicima.

''To se neće riješiti smanjivanjem kvota, nego poštenom cijenom rada jer tada neće biti tolika potreba za dovođenje stranih radnika, a onda će i oni strani radnici koji dođu u Hrvatsku i ostati u Hrvatskoj''.

Za kraj je uputio poruku svim hrvatskim radnicima.

''Imam poruku za hrvatskog radnika, ono što me najviše boli proteklih godina, da ne idu linijom manjeg otpora. Kada ovdje u Hrvatskoj vide da nešto nije dobro, da ne počnu pakirati kofer i odlazak negdje vani, nego da se doista sa sindikatima zajedno bore za bolje sutra ovdje u Hrvatskoj. Sindikati će sigurno biti predvodnici te borbe, ali za to moramo biti zajedno''.