Menu

Knežević za MS: U Hrvatskoj od 100 potrošača reagiraju samo četiri, moramo biti aktivniji i onda će trgovci imati više straha od potrošača

ZAGREB - Velika sniženja, akcije, nevjerojatna ponuda, samo su neki od natpisa kojima trgovci uoči Crnog petka pokušavaju pridobiti kupce u izlozima trgovina, promidžbenim letcima, na društvenim mrežama... No, je li sve što piše doista istina i pri čemu kupci moraju biti oprezni u Intervjuu Media servisa razgovarali smo s predsjednicom Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Anom Knežević.
Crni petak nam je pred vratima, a sniženja su već naveliko krenula. Moglo bi se reći da se taj dan proteže i na cijeli tjedan pa i mjesec. No, ono što svake godine prate te dane su određene nepravilnosti. Knežević je navela koje nepravilnosti kupci najčešće prijavljuju.

''Da nisu istaknute cijene, da nema usporedbe, to imamo sada otkako je Zakon izmijenjen, a najčešće je da nam ljudi otkriju da je povećana cijena, a sad je smanjena, dakle da je cijena na sniženju veća nego što je bila prije sniženja''.

Iako je od prošle godine na snazi Zakon o zaštiti potrošača u kojem stoji da kod tih posebnih oblika prodaje mora biti istaknuta najniža cijena u posljednjih 30 dana, Knežević nam je rekla da još uvijek ima trgovaca koji ga ne poštuju.

 ''Još uvijek ima trgovaca koji to nepoštivaju, no problem je kod nas što mi sad do kraja godine imamo dvojne cijene pa onda mora i ta akcijska cijena biti istaknuta i u eurima i u kunama, pa su to sitne brojke i za većinu potrošača zapravo nevidljive. Treba se svatko potruditi i usporediti i to je prilika da se vidi je li to doista sniženje ili nije sniženje''.

Može li se trgovcima stati na kraj ukoliko ne poštuju tu praksu?

''I tu pozivam potrošače, nismo mi baš aktivni, da svatko tko nađe takvu prijevaru ili se osjeti prevarenim neka prijavi ili nama ili udrugama za zaštitu potrošača ili Državnom inspektoratu. Moramo biti malo aktivniji, imamo istraživanje da u Njemačkoj od sto potrošača reagira 96, a u Hrvatskoj od sto reagira četiri. Kod nas je obrnuta situacija. Moramo biti malo aktivniji onda će i trgovci imati više straha od nas potrošača''.

Neke trgovine najave popuste, a onda već ujutro kažu da je sniženi asortiman rasprodan. Na pitanje je li to moguće Knežević je odgovorila: ''Nažalost, mi stalno imamo tu pojavu''.

''Mi kao potrošači ne znamo koliko je toga bilo na zalihama. Mi smo to pokušavali riješiti, imamo odluku njemačkog ustavng suda koji je rekao kad je nešto sniženo mora cijelo vrijeme trajanja akcije biti dostupno potrošačima u dovoljnim količinama. Ako se radi o nekakvim većim proizvodima onda bi se potrošač trebao predbilježiti u prodavaonici i ta mu se roba treba isporučiti po toj cijeni''.

Trgovci koriste priliku i da se na Crni petak riješe robe koju već dulje vrijeme ne uspijevaju prodati. Je li to u redu?

''Pa nije u redu. Mi smo i na to upozoravali. I to je prevara kad piše do 70 posto, pa onda uđemo u dućan da ćemo naći da je 70 posto sigurno, a toga bude najmanje. Na sniženju je onda roba za koju kažemo da je vjerojatno velika većina potrošača ne bi uzela da im je daju zabadava. Naši trgovci moraju mijenjati te svoje navike, nismo mi više takvi potrošači koje oni mogu tako očigledno varati''.

Velika je popularnost online kupovine, slijedi i Cyber Monday. Opreza pri takvoj kupovini nikad dosta. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača dnevno prima najmanje pet poziva prevarenih potrošača. Prvi znak da je riječ o prijevarnoj stranici je ako na njoj nisu istaknute dvojne cijene već samo euri, objašnjava Knežević.

 ''Većina se ljudi odlučuje na plaćanje pouzećem. Kod takvog plaćanja mi sugeriramo da inzistiraju da pregledaju pošiljku. Mora se inzistirati na računu, račun se mora dobiti jer to je dokaz da smo mi platili robu. Predlažemo da se plaća karticama, ali ne Revolut jer Revolut je virtualna i nije u našem bankarskom sustavu jer kod plaćanja karticama u ovakvim slučajevima kada se vraća roba i traži povrat novca pa se ne dobije povrat novca, onda potrošači mogu putem banke vratiti taj svoj novac''.

Prijevare kolaju i kada je u pitanju kupovina putem društvenih mreža.

''Oduvijek govorimo da ne treba kupovati putem društvenih mreža. Svi trgovci koji trguju online moraju imati jasne podatke na web stranici: naziv trgovca, adresu, e-mail adresu, telefon, odredbe iz Zakona o zaštiti potrošača o povratu robe, tko plaća, kako se plaća, kako se vraća, kad se vraća novac, u kojim rokovima... Ako toga nema, treba se kloniti takvog trgovca''.

U Hrvatskoj ne postoji zakonska obveza za povrat. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača konstantno apelira na izmjene postojećeg Zakona o zaštiti potrošača kojima bi se sve trgovce obvezalo na povrat novca nezadovoljnom kupcu. Ima li pomaka po tom pitanju?

 ''Onda ljudi nama govore da se to može u Švedskoj, u Austriji, vamo, tamo, ali nažalost, naš zakon to nije regulirao, nemamo nijednu odredbu na koju se može pozvati. Mi smo to prilikom donošenja novog Zakona o zaštiti potrošača predlagali, ali nažalost, ni u Vladi ni u Saboru nije bilo sluha za to. Mi od toga ne odustajemo, kad bude prilike mi ćemo na tome inzistirati. Zato sugeriramo svim potrošačima i ja sama tako radim kad nešto kupujem, prvo provjerim mogu li ja to u slučaju da ne odgovara vratiti i zamijeniti za novac ili nešto drugo, svi moramo prethodno tražiti tu informaciju''.

Hrvatskim potrošačima na ruku ne ide ni činjenica da su prema mjerenjima Europske unije na posljednjem mjestu po educiranosti i informiranosti.

 ''I mi smo svjedoci tome da se nama ljudi javljaju da su pisali prigovore, radili ovo, ono, ne reagiraju, ne odgovaraju, što znači da druga strana također ne poznaje propise i ne zna što treba napraviti. To nije dobar pokazatelj, moramo nešto učiniti i tu je nadležno naše Ministarstvo gospodarstva. Mi imamo Nacionalni program zaštite potrošača za četverogodišnje razdoblje, tamo se već godinama ponavlja to određenje da će ući u nastavne programe, no još se ništa nije desilo i zato imamo takvu situaciju''.

Knežević je još jednom našim slušateljima sažela savjete za sigurnu kupovinu.

''Provjeriti cijene, nije uvijek cijena koja je istaknuta ona najpovoljnija, paziti kako se plaća, ne treba se žuriti nego stvarno polako sve gledati i biti oprezan jer brzo se upadne u probleme, a jako se teško iz problema izađe. Kod online kupnje provjeriti stranicu, način plaćanja, pouzeće, provjeravati sadržaj pošiljke''.

Iako silne reklame i pozivi zvuče primamljivo, bez provjere ne idite jer na kraju može ispasti da nećete uštedjeti nego samo još više platiti- zaključak je ovoga priloga.

A sve nepravilnosti prijavite Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača ili Državnom inspektoratu kako bi se to svelo na najmanju moguću mjeru, apelirala je naša sugovornica.

nazad na vrh