REGEA povezuje problem arhitekture i energije hrvatskih gradova

Grad i ljudi središnja je tema šestih Dana arhitekata, koji su otvoreni u četvrtak u Dubrovniku u organizaciji Hrvatske komore arhitekata. Otvaranje je održano u Studentskom domu Akademis, za čije su ostvarenje arhitekti Tin Sven Franić, Ana Martinčić Vareško i Vanja Rister nagrađeni strukovnim nagradama Vladimir Nazor i Viktor Kovačić. Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac istaknula je kako se arhitekti trebaju otvoriti prema prostoru u kojem djeluju, ali i prema ljudima za koje projektiraju. Usporedno s nezavidnim urbanističkim stanjem u kojem se nalazi većina hrvatskih gradova, nalazimo se u još jednoj nezavidnoj situaciji. Europska unija žurno treba smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima iz Rusije. Hrvatska, zahvaljujući prirodnom potencijalu, ima mogućnosti za puno veće korištenje energije Sunca za proizvodnju energije., bio je jedan od naglasaka izlaganja ravnatelja REGEA-e na drugom danu konferencije.

Hrvatska treba mjere koje nisu samo požarne - subvencioniranje cijene energenata koje Vlada provodi ne može trajati dugo. Čeka nas vrlo neizvjesna jesen i zima i krajnji je čas za suštinske i strukturne promjene. Arhitekti znaju svoj posao, znaju koliko je važno poštivati zadane okvire prostora, koliko je važna zelena infrastruktura svakom pojedinom kvartu, no politika je ta od koje kreće. Pojedinac može doprinijeti promjeni, ali bez politike svari za struku postaju frustrirajuće. Strašna je pomisao da se projekt poput studentskog doma u Dubrovniku radio 15 godina i da se tijekom tog vremena dva puta mijenjao Zakon o javnoj nabavi - tako se otežavaju i usporavaju bilo kakve inovativne ideje. Ista je stvar danas s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitosti. Troše se znatna sredstva na subvencioniranje povećane cijene energije. Ali to neće donijeti veću otpornost na buduće visoke cijene energenata i njihove nagle promjene. Upravo zato tim iz REGEA razvija nove koncepte za obiteljske kuće, javne i višestambene zgrade s kojima će izići pred sve ključne donosioce odluka. Naše zgrade moraju hitno početi proizvoditi energiju i u isto vrijeme biti puno energetski učinkovitije.

Moramo biti spremni na zimu koja dolazi. To u ovom trenutku nismo niti imamo vizije kako, bavimo se jednokratnim poticajima, tjednim promjenama cijena, maskama i covid mjerama i rekonstrukcijama Vlade., poručio je Domac te dodao kako se ne priča dovoljno o štednji energije i o mjerama energetske učinkovitosti koje mogu već danas pomoći našim građanima. Poznato je da smanjenje temperature prostora od 1oC smanjuje potrošnju prirodnog plina za 7-8%, a na zgrade ukupno otpada 40% potrošnje energije. U takvim uvjetima sunčane elektrane moraju postati obveza u priobalju, jednako kao i centralizirana proizvodnja toplinske energije u kontinentalnoj Hrvatskoj. Individualne grijanje na plin mora postati dio povijesti - zbog sigurnosnih, gospodarskih i klimatskih razloga. Gradovi koji se bore s neredom u gradnji i nedostatkom urbanizma, a posebno Zagreb čiji je centar napustilo 50% obitelji, Sisak i Petrinja koji još uvijek tragaju za cjelovitim rješenjem i klimatske promjene kojima svjedočimo, kontekst je u kojem su se odvili šesti Dani arhitekata.