Istraživanje EP -a: Sredstva EU-a za oporavak trebala bi ići samo državama koje

• 41 % sumnja u sposobnost svojih nacionalnih vlada da pravilno koriste EU sredstva

U posljednjem istraživanju javnog mnijenja, četiri od pet ispitanika (81 %) kaže da bi EU trebao osigurati sredstva samo državama članicama koje poštuju vladavinu prava i demokratske vrijednosti. U Hrvatskoj se s tim slaže 87 % ispitanika.

Predsjednik Parlamenta David Sassoli rekao je: „Europski parlament bio je jasnog stajališta da fondovi za oporavak EU-a ne smiju ići vladama koje ne poštuju temeljne demokratske vrijednosti ili ne podržavaju vladavinu prava. Ovo istraživanje potvrđuje da se velika većina građana EU-a slaže s time. Ukoliko dosljedno potkopavate vrijednosti EU-a, ne biste trebali očekivati sredstva EU-a".

Uoči govora o stanju Unije koji će se održati 15. rujna, istraživanje Europskog parlamenta pokazuje jasnu javnu potporu za transparentnost i učinkovitu kontrolu sredstava iz programa NextGenerationEU. Prema istraživanju, 53 % građana u potpunosti se slaže da mora postojati učinkovita kontrola, a daljnjih 32 % uglavnom se slaže. Na razini EU-a samo 8 % ispitanika ne dijeli ovo mišljenje. U Hrvatskoj se s potrebom postojanja učinkovite kontrole u potpunosti slaže 60 % ispitanika, uglavnom 30 %, a ne slaže se 8%.

Stav većine građana EU-a dijeli i Europski parlament koji trenutačno pomno analizira nacionalne planove s Komisijom kako bi se osiguralo da se sredstva iz programa NextGenerationEU koriste u skladu s ciljevima ostvarivanja zelenijeg, digitalnijeg i otpornijeg europskog društva.

Građani EU-a pozitivno ocjenjuju program oporavka Europske unije vrijedan 800 milijardi eura: tri od pet građana (60 %) vjeruje da će paket NextGenerationEU pomoći njihovoj zemlji u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije koronavirusa. Više od polovine ispitanih građana (59 %) također smatra kako će program pomoći njihovoj zemlji da se bolje pripremi za buduće izazove. U tom svjetlu, istraživanje također ukazuje kako 53 % europskih građana ima pozitivan stav prema Europskoj uniji, a samo 19% prilično ili vrlo negativan stav.

U Hrvatskoj 64 % građana vjeruje kako će sredstva instrumenta NextGenerationEU pomoći u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije, a 62 % vjeruje da će sredstva biti korisna i u pripremi za suočavanju s budućim izazovima. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj (55 %) ima pozitivnu predodžbu EU-a, a 14 % negativnu.

Inače, rezultati istraživanja upućuju na zabrinutost u nizu država članica EU-a oko sposobnosti nacionalnih vlada da na odgovarajući način iskoriste dodatna sredstva EU-a. Dok u tom pogledu u prosjeku 44 % građana vjeruje svojim nacionalnim vladama, 41 % ispitanika izražava sumnju, pokazujući značajne razlike u razinama povjerenja u EU-u. Najveća razina povjerenja je u Luksemburgu (74 %) i Danskoj, najmanja u Sloveniji (23 %) i Slovačkoj (26 %). U Hrvatskoj ona iznosi 31 %.

Javno mnijenje također jasno podržava stav koji je nedavno u raspravi zauzeo Europski parlament o potrebi uvjetovanja, kontroli i transparentnosti korištenja europskog novca. To dolazi do izražaja i kroz stalnu potporu koju građani izražavaju za poštovanja načela vladavine prava kao uvjet za pristup sredstvima EU-a. Četiri od pet građana (81 %) slaže se da bi „EU trebao državama članicama omogućiti korištenje sredstava samo ako njihove vlade provode vladavinu prava i poštuju demokratska načela”. Rezultati istraživanja pokazuju ujednačeno visoku razinu potpore za takav pristup u svim državama članicama EU-a s relativno malim varijacijama. I u Hrvatskoj potpora iznosi 87 %. Za Europski parlament poštivanje vladavine prava od ključnog je interesa.

Promjena političkih prioriteta

Upitani kojim bi se temama Europski parlament trebao baviti kao svojim političkim prioritetima, ispitanici su na prvo mjesto stavili borbu protiv klimatskih promjena što podržava 43 % europskih građana. Daljnje ključne teme koje odgovaraju i prioritetima Parlamenta za oporavak nakon pandemije su: suzbijanje siromaštva i društvene isključenosti (32 %), potpore gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta te borba protiv terorizma (po 31 %). Na četvrtom mjestu sa po 27 % su javno zdravlje te migracije i azil. Značajno je napomenuti da su građani Mađarske i Poljske područje ‘demokracije i vladavine prava’ koje je u prosjeku u Europskoj uniji na osmom mjestu, stavili na sâm vrh prioriteta za rad Parlamenta (drugo mjesto u Poljskoj, treće u Mađarskoj).

Kad je riječ o temama koje bi, prema građanima Hrvatske, trebale biti u fokusu rada Europskog parlamenta, najviše se ističu mjere za borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti te mjere za potpore ekonomiji i otvaranje novih radnih mjesta.

Metodologija

Istraživanje "Flash Eurobarometer" za Europski parlament je provela agencija Ipsos European Public Affairs od 17. do 25. kolovoza 2021. godine, putem interneta na 26.459 ispitanika u dobi od 15 godina i starijih, u svih 27 država članica. Veličina uzorka je iznosila 500 ispitanika u Luksemburgu, Cipru, Malti te 1000 u svim ostalim EU državama članicama. Ovdje možete pronaći detaljan prikaz rezultata istraživanja, nacionalne tablice s podacima, kao i potpune tablice s podacima: https://www.europarl.europa.eu/at-your-service/en/be-heard/eurobarometer/soteu-flash-survey"