Stier i Žižić za MS: Demokršćanske stranke gube identitet, a ljudi ne žele glasati za kopije

Budući da se u politici često lijepe etikete bez da ih se prethodno definira, Stier je ukratko opisao što je točno demokršćanstvo.

"To je jedna politička doktrina koja je inspirirana kršćanskim socijalnim naukom, ali nije jedna vjerska doktrina, nego politička. Dakle, ona je inspirirana evanđeoskim vrednotama, ali ih pokušava primijeniti ovdje i sada u konkretnim političkim trenucima. Spaja kršćanstvo i demokraciju, odnosno jedan je poziv kršćanima da se uključe u politički život, ali da prihvate i temeljne postavke pluralnog društva i liberalne demokracije."

Ovog tjedna ponovo se s razlogom može postaviti pitanje relevantnosti demokršćanstva jer je vladajuća Kršćansko-demokratske unija (CDU) u Njemačkoj doživjela težak poraz, dok su pobjede su ostvarili Ljevica i desni AfD. Žižić je istaknuo da su se slične stvari već dogodile u Francuskoj.

"Gdje ćemo imati jedan veliki, liberalno-kozmopolitski blok, kao što je u Francuskoj oko Macrona. A, s druge strane, imate ovo što se naziva ‘neosocijalistička ljevica‘ i nova nacionalno-konzervativna desnica. To se sad događa u Francuskoj, gdje je isto bila jaka demokršćanska opcija, ali je s vremenom propala. Ne kažem da će se to dogoditi CDU-u, ali vidimo da se nešto slično što se već dogodilo u Francuskoj počelo događati i u Njemačkoj."

Stier je istaknuo da su demokršćanske stranke svoj identitet izgubile zbog približavanja liberalnom individualizmu.

"I u jednom trenutku su ljudi rekli: ‘Pa zašto bih ja glasao za ovu stranku koja se približava nekim drugim ideologijama? Onda ću ići prema originalu, a ne prema kopijama?‘ Bez obzira hoće li to biti da su neki otišli prema ljevici, a drugi prema nekoj ekstremnoj desnici."

Žižić se osvrnuo i na položaj demokršćanstva u Hrvatskoj. Naveo je da se demokršćanstvo nije moglo razviti kad i u ostatku Europe, bez obzira na to što većinu građana čine kršćani, nije moglo razviti jer do 1990. godine nije bilo demokracije. Također je istaknuo da HDZ nije demokršćanska stranka, ali da ima demokršćanske elemente.

"To je jedna logika politike gdje politika nastoji što šire okupiti. To je jedna stvar. Onda, samim time što je kod nas demokršćanstvo kasnilo u razvoju, kad je došlo, onda mu je zalijepljena etiketa da je to neka Crkvena doktrina, da je to nešto klerikalno, što ono nije. Ono je zapravo sekularno. Znači, to su kršćani-laici koji se bave politikom, ali mu je zalijepljena etiketa klerikalizma i onda je dobar dio aktera i bježao od toga."

O važnim pitanjima demokršćanstva više će se ovog četvrtka raspravljati na konferenciji "Izazovi i budućnost demokršćanstva u Hrvatskoj i Europi". Ulaz je slobodan i ne mora se najaviti. Jakov Žižić:

"To nije isključivo akademska konferencija, nego je bila ideja dovesti i nas znanstvenike, ali i praktičare, ljude koji se bave politikom, koji su donositelji odluka. Sve što znanstvenici rade je javno pa je tako i konferencija javna na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Ilici, u našem obnovljenom, novom kampusu."