Balen za MS: Građani nemaju razloga za strah zbog otpada u cementarama; Iz Gospića sam i ne bojim se piti vodu iz slavine

​Detaljan plan sanacije ilegalno odloženog otpada u Gospiću uskoro će biti obznanjen javnosti. U prvoj fazi se rješava 650 tona otpada, a direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen otkrio nam je kada možemo očekivati odvoz:

"To su ‘begovi‘, big bag vreće, njih 300 - 650 tona neopasnog otpada. Tu je donesena interventna mjera Vlade gdje su zadužene cementare. Fond je tu provedbeno tijelo. Mi smo s njima krenuli na teren, uzimaju se redovne analize u sklopu njihovih proizvodnih procesa i kroz nekoliko dana se kreće s tim odvozom. Rok je maksimalni za to 45 dana. Mi sad radimo na planu izvođenja tako da se to promptno odveze."

Sve analize su javno obznanjene, a razloga za zabrinutost Istrijana i Našičana nema, objašnjava Balen.

"Procesima se to umješava da se dobije određena temperatura, sve se radi po tehnološkim standardima, sve se provjerava. Ponavljam - to su minimalne količine u odnosu na kapacitete proizvodnih procesa i svima nam je stalo da to prođe u najboljem redu."

Idući problem jest rasuti otpad - 4500 tona. Nabavni proces je u tijeku, ali odluka će uskoro biti donesena. Ministrica Marija Vučković u ponedjeljak je najavila da uskoro počinje prekrivanje vodonepropusnom prekrivkom, da je to nužno jučer tvrdi i predsjednik Znanstvenog savjeta za stručnu pomoć Vladi u sanaciji otpada u Gospiću Stjepan Lakušić.

Glavno je pitanje - zašto se toliko čekalo?

"To je treća faza sanacije najkompleksnijeg dijela - 33 tisuće tona zakopanog otpada koji ima opasna svojstva i mješavina zemlje i neopasnog. Ništa se ne može raditi bez kvalitetnih i točnih informacija pogotovo sad kad smo dobili javno objavljene informacije sa svim detaljima. Već smo i prije pripremali određena rješenja koja su bila i trajnija. Ovo sad je privremeno rješenje - da se spriječi eventualno procjeđivanje oborinskih voda, a kako se iskop i sanacija bude vršila tako će se folija ‘odvrćati‘ tako da ponavljam - to je privremeno rješenje."

Znanstveni savjet zaključio je su da su se za konačnu sanaciju dvije metode izdvojile kao najpraktičnije - prva je iskopavanje otpada i njegovo zbrinjavanje izvan Hrvatske.

"Mi smo proveli istraživanje tržišta. Ponavljamo -zbrinjavanje opasnog otpada nije moguće u Hrvatskoj jer nemamo energane ni odlagališta, a ovo je još kompleksnije jer je umiješano i neopasni otpad i opasni otpad i zemlja i kamenje. Mi smo napravili istraživanje tržišta da vidimo kakav je interes. Omogućili smo uzimanje uzoraka svim zainteresiranim ponuditeljima koje još traje do početka sljedećeg tjedna prije prekrivanja. Dobili smo mnoge korisne informacije. Ne možemo to komentirati. Temeljem završetka istraživanja tržišta mi ćemo dovršiti pripremu našeg tendera i našeg postupka."

Transport bi išao cestovnim ili željezničkim putem. Druga mogućnost je navodno brža i uključuje predobradu.

"Rekli smo da je taj zakopan otpad umiješan. Opasan otpad se zbrinjava ili na odlagalištima neopasnog otpada ili energanama. Neopasni otpad se zbrinjava na druge načine jer nije potrebno da ide samo na spaljivanje..."

"Gdje bi se predobrada odvijala, u Gospiću?"

"Postoji opcija da se jedan dio predobrade odradi na licu mjesta ili u nekim drugim postrojenjima."

To je važno jer žele da se zemlja odvoji od opasnog otpada i zbog troškova državnog proračuna. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije proveo je izvanredno uzorkovanje vode iz ukupno 43 individualna vodna objekta. Rezultati analiza bunara, cisterni i izvora pokazuju da je javna vodoopskrba u Lici zdravstveno ispravna.

"Povišene vrijednosti pojedinih fizikalno-kemijskih pokazatelja utvrđene su u 10 uzoraka i ne mogu se dovoditi u vezu s nezakonitim odlagalištem", istaknuli su.

Međutim, u dva zdenca u neposrednoj blizini i nizvodno od nezakonitog odlagališta otpada utvrđena je prisutnost PFAS spojeva. Građani na tom području priključeni su na sustav javne vodoopskrbe, a voda iz navedenih bunara ne koristi se za piće.

"Ja sam inače porijeklom iz Gospića i često tamo boravim i pijem stalno vodu tamo iz slavine i konzumiram hranu. Zato kažem - razumijem zabrinutost, ali ne treba ništa predimenzionirati. Znamo se stalno rade analize, da je ona unutar svih parametara tako da sam ja redovno tamo i pijem tu vodu. Nama je cilj da se to sanira."

Ističe da ovo nije jedina lokacija koja se sanira:

"I Poznanovec i Samobor, područje Istre i Pazin što ćemo mi isto sanirati. Država će sanirati područje ilegalnog otpada na području grada Pazina. Sredstva su osigurana, napravljen je plan sanacije i bitno da građani to znaju jer vidimo da su sada svi skeptični. Taj otpad će se iz Pazina morati negdje zbrinuti. Fond, Vlada i država su osigurali sredstva i napravljen je plan sanacije za taj dio i moramo to isto napraviti - Štikada. Dovršavaju se sanacije crnih točaka otprije..."

Direktor Fonda u budućnosti smatra da su prava rješenja najavljeno pooštravanje Zakona o gospodarenju otpadom, ali i izgradnja energane i Centara za gospodarenje otpadom. Jedan takav otvoren je ovog tjedna - Babina gora.

"Otvaranje Centra za gospodarenje otpadom Babina gora koja obuhvaća Karlovačku županiju, sjeverni dio Ličko-senjske županije, dio Sisačko-moslavačke županije sa četiri pretovarne stanice. To je prvi kontinentalni Centar za gospodarenje otpadom i stvarno sam zadovoljan što smo tamo vidjeli na terenu."

Što se tiče drugih aktivnosti Fonda - poticaji za kupnju električnih automobila trebali bi uskoro biti raspisani - riječ je o 20 milijuna eura.

"20 milijuna eura imamo budžet za naše građane. Uskoro će se taj poziv objaviti. On će ove godine biti na tragu prošlog poziva."

"Hoće li biti isključeni plug-in hibridi?"

"Električna vozila, temeljem direktiva idemo subvencijom isključivo električnih vozila s nultom emisijom."

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Media servis.