Zajec o 25 godina Dumovca za MS: Naš je cilj da nam sklonište bude prazno, bez životinja

Nekadašnja farma goveda postala je Sklonište za nezbrinute životinje prije dva i pol desetljeća, prisjeća se voditeljica Dumovca Tatjana Zajec.

"I u to vrijeme nismo imali ni vodovod, ni kanalizaciju. Dolazila je voda u onim velikim plastičnim spremnicima sa kamionima, tako da smo bili štedljivi. Bilo je lijepo zato što je ipak krenulo nešto. To je bilo prvo hrvatsko sklonište za životinje."

Frtalj stoljeća srcem za životinje prigodan je događaj kojim su u skloništu proslavili prvih 25 godina. Zajec spominje i prvog voditelja skloništa, veterinara Zlatka Adanića kojeg naziva svojim uzorom, a povodom obljetnice, ističe:

"Bilo je da puno, jako puno ljudi koji su se javljali, koji su davno udomljavali, koji imaju stare pse sada i mace. Evo ja sam isto jedna od njih. Tako da jako je to lijepo."

Sklonište za nezbrinute životinje Dumovec, koje je 0d 2009. godine dio Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba, prvo je krenulo s mikročipiranjem pasa od prvog dana u skloništu. Osim toga:

"Počeli smo raditi prvi shelter medicine, medicina skloništa. Evo danas smo stvarno u brojnim grupama u EU koje se bave to medicinom skloništa. Naša veterinarka Kristina je bila u Americi na školovanju oko toga. Radili smo jako puno, shvatili smo da postoji nešto što se zove dobrobit životinja, da se životinje ponašaju po određenim obrascima, svaka vrsta posebno i učili smo jako puno o tome. Tako da mislim da smo danas stvarno vodeći u tome."

A osim pasa i mačaka, brinu i o divljim životinjama. Raznim kampanjama i edukacijom građana, ljudi postaju otvoreniji i prema njima.

"Na početku su nas građani baš jako puno zvali oko lisica u gradu, jako su se bojali. Danas je to puno puno manje. Ljudi razumiju da divlje životinje s nama najnormalnije žive u gradu."

A edukacijom se promijenila i svijest o udomljavanju.

"Građani Grada Zagreba su stvarno super, jako puno udomljuju. Mi govorimo - ljubav ne morate kupovati, ne morate odlaziti u te, ne znam, uzgajivačnice, na sve te platforme i kupovati životinje, zato što ćete uvijek naći nekog ljubimca za sebe, ili ovako u skloništu kod nas, ili u nekoj od udruga za zaštitu životinja."

Prvi korak kod preuzimanje velike odgovornosti udomljavanja je da su svi kod kuće složni da žele novog člana obitelji i da će imati potrebnu skrb.

"Pas može živjeti 15-ak i više godina, a maca čak i 20-ak. I sve to vrijeme moramo znati što ćemo sa tim ljubimcima, idu li oni s nama na more, na godišnje odmore, ostaju li doma, tko ih čuva, hoćemo li ih stavljati u hotele ili imamo nekoga od obitelji, prijatelja ko će nam pomoći. Mi svi koji imamo ljubimce znamo da je to žešća logistika, ali to nam nije nekakav problem."

Voditeljica skloništa Dumovec prisjetila se rigoroznih primjera takozvanog skupljanja životinja koji su posljednjih mjeseci zaokupili javni prostor - kod Učke, iznad Dubrovnika, na Baniji.

"Meni se čini da izlaze samo zato što su možda ustanove i te sve institucije zapravo državne počele raditi svoj posao, ako i nisu radile, jer mi svi znamo za te sve slučajeve jako jako puno godina. Ti ljudi imaju osjećaj ili obavezu da moraju primiti sve te životinje jer ako oni ne prime neće nitko, ali em što to nije točno, em što nitko im onda ne pomaže u tom sustavu."

Ne bi li se adekvatno zbrinjavale napuštene mačke, Hrvatska bi iduće godine trebala dobiti i prvo gradsko sklonište prilagođeno njima.

"Ovo sklonište će samo biti sad mjesto gdje ćemo moći smjestiti one mace, sve koje nismo mogli danas, sve one koje trebaju pomoć koje su bolesne, koje su ozlijeđene, mame mace sa mačićima, imat ćemo prostore i boksove samo za njih gdje će na miru moći odgojiti svoje mačiće, a ne negdje pod nekim grmljem kao što se danas događa. "

Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba danas broji 27 djelatnika, dok je broj volontera znatno veći. Zajec govori - nikad ih nema dovoljno, a može se volontirati od osnovne škole.

"Ne morate doći u sklonište da biste volontirali, možete postati volonter i ako imate i malo godina i osnovnoškolci mogu volontirati tako da dijele naše objave na našim društvenim mrežama, što više vi to prosherate, više ljudi će vidjeti. Ako komentirate, isto će biti bolja vidljivost i svaka ta životinja će onda možda brže naći svoj novi dom, a to je ono što želimo, čim jedna pronađe dom, drugu možemo smjestiti u sklonište i možda spasiti od neke grozne sudbine."

Na kraju Intervjua Media servisa, voditeljica Dumovca kratko poručuje:

"Naš je cilj da nam sklonište bude prazno, bez životinja."