Črpić i Car za MS o velikom projektu, čipu u lopti i novim tehnologijama: Ona treba biti u korist nama

"To je praktički pet i pol mjeseci u kojima je trebalo provesti kompleksne javne nabave za koje smo znali da bi moglo biti problema."

Projekt je financiran sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, a Črpić je istaknuo da je sa sobom nosio i velik rizik.

"Uvjet je bio da se nabave provedu, da se oprema dobavi, da se oprema instalira, da se stavi u pogon i da se plati sve do 30. 6., a mi smo, čini mi se, ugovor potpisali 25. 1. Dakle, to je nestvarno kratak rok za ovako kompleksne nabave. Ako ne uspiješ, onda moraš platiti."

Zbog toga je, rekao je Car, bilo važno dobro se pripremiti.

"Čisto kao detalj, da bi raspisali neki javni natječaj ako je velike nabava, prije toga morate imate neke konzultacije, javne konzultacije. Mi smo to proveli sve prije nego što smo potpisali s očekivanjem da ćemo potpisati. Pa, ako ne potpišemo, potrošili smo neko vrijeme. Nebitno. Ali, da smo čekali datum potpisa, onda bi bilo jako problematično bi li stigli sve javne nabave provesti."

Car je istaknuo i neku novu oprema koja je stigla na Tehnički fakultet.

"Kupili smo jedan AI superserver ili superračunalo s najnovijom tehnologijom NVIDIA B300 karticama, koje trenutno u ovom dijelu Europe nitko nema. NVIDIA će ove godine isporučiti 200 B300 kartica, a mi smo ih dobili osam. Opremili smo i laboratorij za robotiku."

​Iako se danas čini da se tehnologija razvija brže nego ikada, Črpić je ustvrdio da je uvijek postojao izazov da će ona poremetiti sve što smo do sada znali.

"Ona utječe na naše životu u mjeri u kojoj dozvoljavamo da utječe na naše živote. Moramo raditi na tome da mlade ljude i nas naučimo upotrebljavati tehnologiju da bude u korist nama i da mi njome upravljamo."

Kao loš primjer korištenja tehnologije naveo je čip u lopti zbog kojeg je hrvatskoj reprezentaciji na Svjetskoj nogometnom prvenstvu poništen gol u utakmici protiv Portugala.

"To je jedna, jedna zloupotreba tehnologije gdje ti dozvoljavaš da tehnologija tobom upravlja. Recimo, u tim stvarima je to sada umijeće naći jedan dobar balans."

Na istu se temu osvrnuo i Car.

"Mi ne smijemo biti rob tehnologije, nego moramo na pravi način analizirati što se događa. Situacija koja je bila s tim čipom, to se ustvari točno vidi da osobe koje koriste tu tehnologiju nisu dovoljno educirane i obrazovane da na pravi način mogu prepoznati što se dogodile. Meni je to nerazumno. Zaključak je bio da je vlas kose zakačila loptu i da je to dalo signal. To baš i ne ide tako. To je greška ili u čipu ili u nečemu drugom."

Rasprava o čipu dio je šire rasprave o tehnologiji koja se posljednjih nekoliko godina u velikoj mjeri tiče odnosa čovjeka i umjetne inteligencije. Evo što je o njoj rekao Car.

"Ako vi nuklearnu energiju koristite u pozitivne svrhe, onda imamo struju. Ako ju koristite u ne baš tako pozitivne svrhe, onda imamo nuklearnu bombu. Umjetne inteligencije se ne treba bojati, nju treba prepoznati kao jedan alat koji može poboljšati učinkovitost i može pomoći u puno toga ako se koristi na pravilan i odgovoran način."

Car je dodao da postoji još jedan aspekt o kojem svaka država mora razmisliti.

"Jako je bitno da društvo, tj. naša država, razvije stručnjake koji znaju implementirati i razvijati umjetnu inteligenciju da budemo na svjetskoj razini. Ne samo da uvozimo tehnologiju, nego da i mi proizvodimo tehnologiju."

Iza Hrvatskog katoličkog sveučilišta je velik projekt, a Car je otkrio kakvi su im daljnji planovi.

"Imamo neke naznake o ovim projektima, naročito o projektnim prijavama koji će koristiti ovu opremu koja je nabavljena na Sveučilištu. I najveći projekt je kako implementirati na kvalitetan način to u nastavu s mladim ljudima i u istraživanje. To je najveći projekt."

Osim znanstvene i obrazovne, Črpić je zaključio da Sveučilište mora imati i društvenu ulogu.

"Da budemo od koristi društvu, da vidimo gdje bi se mi kao znanstvena zajednica u stručnom smislu uprisutniti i pomoći. civilna zaštita, cyber security, psihološke pomoći. Ima cijeli spektar mogućnosti kroz koje mi na ovim stručnim projektima pokušavamo biti prisutni i biti nešto što pomiče cijelo društvo naprijed."