Ravnatelj NCVVO-a za MS: Učitelje treba ojačati da više rade na vještini pisanja učenika

Dosadašnjom provedbom državne mature, poručio je Filipović, zadovoljan je.

"Za sada sve prolazi onako kako je planirano. Sljedeći tjedan obvezni ispiti. Već 15.u ponedjeljak ispit iz hrvatskog jezika, dan nakon toga drugi dio ispita je esej. 19.6. u tome tjednu je engleski jezik, a uz to i najzastupljeniji po broju kandidata ispit od izbornih predmeta je fizika. Sve završava 26. lipnja ispitima iz vjeronauka, etike i glazbene umjetnosti. Dan prije toga je još matematika, 25. lipnja."

Državna matura od ove se godine provodi prema novome pravilniku kojim su, među ostalim, izmijenjene sankcije za nedozvoljena ponašanja na ispitima.

"Sankciju zbog posjedovanja ili nedopuštene uporabe mobitela koja je do sada bila poništenje svih ispita, bilo onih koji su pisani ili onog ispita koji se piše ili eventualno i ispita koje maturant treba pisati. Mi smo predložili da ta mjera bude nešto blaža, to znači samo poništenje ispita koji se piše taj dan. To ni na koji način ne znači da zagovaramo posjedovanje mobitela i moj apel maturantima je da to ne čine."

Filipovića smo upitali i jesu li dosad stigli prigovori na održavanje ovogodišnje mature, a s obzirom na to da su ranijih godina zabilježeni slučajevi u kojima su bili postavljeni netočni zadaci.

"To je nešto što doista mi je žao da se dogodilo u nekim godinama. Ničim to ne opravdavam, ali mi na svakoj maturi imamo negdje oko 1700 zadataka iz 28 predmeta 35 ispita. Dosita statistički, ako je od 1700 zadataka, jedan možda neprecizan ili netočan, baca sjenu na sve ono dobro što je dobro napravljeno. Na svu sreću, do ovoga trenutka nismo imali takvih dojava, a nadam se da ih neće ni biti."

Prošle godine prosječna ocjena iz hrvatskog jezika na državnoj maturi bila je 2,6, a iz engleskog jezika 3,7. Upitali smo Filipovića je li to problem za obrazovni sustav, odnosno znaju li naši maturanti bolje prvi strani jezik od svog materinskog jezika.

"To ja ne doživljavam kao problem. Naravno, percepcija u javnosti je takva jer podaci o tome govore na taj način. Razlika je veća i to je posljedica kurkuluma. Naime, kurikulum hrvatskog jezika je znatno teži i time onda su i zahtjevniji ishodi koji se traže u ispitu. Drugi je razlog što esej u hrvatskom jeziku je uvjet prelazak određenog praga, dok u engleskom jeziku pisani dio nije uvjet da se ostvari određeni broj bodova kako bi se prošao ispit."

Dodao je Filipović o toj temi:

"Tako da taj opći dojam koji se stvara u hrvatskoj javnosti da nam učenici bolje znaju strani jezik od materinskog, ja se s time ne bih složio, nego se naprosto radi o dva različita predmeta i dva različita jezika."

NCVVO je nedavno predstavio rezultate nacionalnih ispita koje je ove godine pisalo više od 76 tisuća učenika četvrtih i osmih razreda. Četvrtaši su bili najuspješniji u prirodi i društvu, dok su osmaši najbolje riješili povijest i engleski jezik.

"Ono što čini mene zadovoljnim je da smo mi u ovoj četvrtoj, odnosno petoj godini nacionalnih ispita uspjeli postići nešto što je sa stručne strane vrlo zahtjevno, a opet poželjno, to je da smo napravili uravnotežene ispite po težini. Postoje naprosto neke zakonitosti. Jedna od njih se zove Gaussova krivulja. Dakle, da je najbolje kada imamo distribuciju od najboljih do najlošijih. Da nema više od 10% onih koji su odlični, kao ni onih koji su ispod praga prolaznosti, da je najveća koncentracija onih srednjih, dovoljnih, dobrih i vrlo dobrih. Mi smo to uspjeli."

Na zadatku pisanja sažetka iz hrvatskog jezika čak 37,5 posto učenika nije ispunilo osnovne zahtjeve ispita poput dovoljnog broja riječi ili odgovora na zadanu temu.

"Nacionalni ispiti to pokazuju, a zato su između ostalog korisni, jer oni šalju poruku obrazovnome sustavu što treba popraviti. Ta činjenica zasigurno nikog ne može zadovoljiti. Visok postotak govori o tome da nam učenici vještinu pisanja nemaju u onoj mjeri kao neke druge vještine koje pokazuju pa čak i u ispitu iz hrvatskog jezika ili ispitu iz prirode i društva ili matematike."

Upozorenje je to za obrazovni sustav.

"To je jasno upozorenje svim nacionalnim institucijama koje se bave, od inicijalnog obrazovanja učitelja. Tu mislim na učiteljske fakultete, na Agenciju za odgoj i obrazovanje koja skrbi o stručnom usavršavanju učitelja, da doista učitelje treba ojačati kako bi više radili na vještini pisanja naših učenika. A to je naravno posljedica vremena u kakvima živimo. Dakle, uporaba tehnologije."

Pred osmašima je sada upis srednjih škola. Ravnatelj NCVVO-a u Intervjuu Media servisa uputio im je važnu poruku:

"Što se tiče učenika osnovnih škola, tu prije svega mislim na učenike osmih razreda, moja preporuka da ozbiljno shvate rezultate nacionalnih ispita kada se budu opredijeljivali za neku srednju školu. Primjerice, ako je učenik imao svih osam godina odličnu ocjenu iz matematike, a na nacionalnim ispitima nije polučio tako dobar rezultat, bilo bi dobro da i on i roditelji razmisle hoće li upisati npr. matematičku gimnaziju. Moja preporuka bi bila - ne."

Posebnu poruku upitio je maturantima koji ovih dana pišu državnu maturu.

"Da doista pokušaju maksimalno koncentrirano, što je moguće bolje riješiti ispite, kako obvezne tako i izborne i da ne posežu za nedopuštenim sredstvima, mobitelima. Ali, isto tako ima i nekoliko pojava, ne puno, pisanja neprimjerenih sadržaja ili određenih neprimjerenih poruka zbog čega također poništavamo ispite jer jednostavno time želimo poslati poruku da se moramo držati svih etičkih standarda."