Juroš za MS: Ne postoji uloga nijedne udruge u izradi i provedbi kurikuluma za zdravstveni odgoj

​Više od 50 tisuća djece u Hrvatskoj suočava se s mentalnim teškoćama, broj djece s teškoćama u zagrebačkim osnovnim školama više se nego udvostručio u zadnjih deset godina, a više od trećine, odnosno čak 36 posto djece u Hrvatskoj je pretilo, dok je to na razini Europe slučaj s njih 25 posto, iznio je alarmantne podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i UNICEF-a u Intervjuu Media servisa pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Luka Juroš i poručio:

"Moramo napraviti jedan iskorak i zato je Grad Zagreb ustrojio Povjerenstvo s 14 eminentnih stručnjaka koji će pripremiti kurikulum za dobrovoljnu aktivnost, dakle vannastavna aktivnost za one koji žele sudjelovati i to Povjerenstvo tek je započelo s radom. To znači da ne postoji nikakav dokument trenutno, taj dokument će izraditi neovisni stručnjaci i kada ti prijedlozi dokumenata, kurikuluma budu gotovi, bit će naravno stavljeni na savjetovanje dionicima i javnosti."

Donošenje kurikuluma očekuje se tijekom ove školske godine, kako bi zdravstveni odgoj u školama zaživio od iduće. Juroš pojašnjava kako je predmet zamišljen:

"Predmet nije obavezan. To znači da će sudjelovati ona djeca čiji roditelji za to daju suglasnost. Predmet se sastoji od minimalno četiri cjeline. To je mentalno zdravlje, prevencija ovisnosti, zdravi stilovi života te spolno i reproduktivno zdravlje. Te četiri cjeline su upravo one cjeline za koje vidimo da, primjereno dobi djece, su glavne teme s kojima se oni suočavaju u svojem životu."

No najava uvođenja zdravstvenog odgoja vrlo je brzo poprimila političku dimenziju. Pojedini saborski zastupnici i europarlamentarci optužili su Grad za nametanje ideološki obojenog zdravstvenog odgoja, a najviše kontroverzi izazvalo je pitanje uloge Udruge Status M u cijeloj priči. O ulozi sporne udruge Juroš kaže:

"Ne postoji nikakva uloga nijedne udruge u radu ovoga Povjerenstva. Povjerenstvo čine neovisni stručnjaci u svojem području, govorimo o ravnateljima škola, profesorima u školama, liječnicima školske medicine, psiholozima, liječnicima u bolnicama koji se bave djecom s mentalnim teškoćama. Tu su stručnjaci iz javnoga zdravstva, znanstvenici s različitih fakulteta, tako da, to su neovisni stručnjaci i nijedna udruga, bez obzira na svjetonazor, ne sudjeluje ni na koji način u radu Povjerenstva."

Kao ni u bilo kojem drugom predmetu, tako ni u zdravstvenom odgoju neće sudjelovati udruge, kaže Juroš i navodi da udruge mogu sudjelovati u provođenju pojedinih programa ako im to odobri Ministarstvo obrazovanja kao nositelju programa.

"Nijedan gradski program, to znači primjerice program Građanskog odgoja koji se već tri godine uspješno provodi u školama, kao i ovaj program, ne sudjeluju udruge. Dakle, da ne bude trunke dvojbe, udruge neće sudjelovati u provedbi izvannastavne aktivnosti zdravstvenoga odgoja i obrazovanja, nego će provoditelji biti vjerojatno prvenstveno stručni suradnici, tu govorimo pedagozi, psiholozi, možda neki drugi profili stručnih suradnika u školama i oni nastavnici koji imaju relevantne kompetencije."

O točnom profilu provoditelja programa odlučivat će Povjerenstvo, zaključuje Juroš i ponavlja - trenutni model ne pruža djecu odgovore na pitanja o njihovom zdravlju.

"Ono što želimo jest da ovih 14 stručnjaka koji cijelu svoju karijeru, bilo liječničku, bilo znanstvenu karijeru, bilo karijeru u učionicama, posvećuju dobrobiti djece, posvećuju unapređenju zdravlja djece, pustimo tih 14 stručnjaka da završe posao u miru i tih 14 stručnjaka će svoje rezultate i ishode predstaviti dionicima i svi će imati priliku vidjeti, prije nego što se bilo što uopće ponudi roditeljima i školama, imati priliku komentirati taj prijedlog."

Juroš se u Intervjuu Media servisa osvrnuo i na više slučajeva vršnjačkog nasilja, od događaja ispred osnovne škole u Retkovcu zbog kojeg su prosvjedovali stanovnici Dubrave do slučaja u zagrebačkoj Trgovačkoj školi.

"Moramo reći da nam je žao i da imamo na umu sve one koji su pogođeni sa tim napadom. Mi smo odmah stupili u kontakt sa školom. Onaj dio koji se dogodio u vidokrugu školskog dvorišta i videonadzora škole je odmah proslijeđen policiji i policija s tim raspolaže. Na isti se način postupilo i u slučaju Trgovačke škole."

Juroš napominje i da je sve što Grad može napraviti s tehničke strane za osiguranje škola i kvalitete rada policije - osigurano. Dodaje i da je Grad ove godine u sigurnost škola uložio pet milijuna eura.

"Također smo pojačali tim gradske ustanove Centar Luka Ritz koji zajedno sa školama radi na programima prevencije nasilja i tu je naš program suradnje s UNICEF-om u kojem 26 zagrebačkih škola ima sveobuhvatan program koji uključuje i djecu i roditelje i stručnjake za prevenciju nasilja."

Ipak naglašava:

"No opet, moramo naglasiti, ovaj napad se dogodio u zajednici, škola ne može biti ona koja osigurava sigurnost u kvartu, u zajednici, tako da tu, doista, dobro je da smo postavili temelje za suradnju i s policijom i s centrima za socijalni rad, ali naravno da svi dionici trebaju dati svoj doprinos."

Zbog slučaja u Dubravi otvorilo se i pitanje prostora škola, spada li u nadležnost škola ono što se događa u prostoru oko i ispred škole i gdje je granica? "

​Školska dvorišta su često centar u kojem se izvan nastave okupljaju mladi, ti mladi mogu biti učenici škole, ali i djeca vrtićkog uzrasta koja dođu s roditeljima igrati se na igrališta. Školska igrališta u mnogim su dijelovima grada centar kvarta", ističe Juroš dodajući kako škola nema čuvare koji će nadzirati što se u večernjim satima, izvan radnog vremena škole, događa na školskom igralištu.

"To nije dio školskoga rada, to nije dio rada škole, to nije nastava, nego jednostavno korištenje dvorišta kao mjesta za život zajednice i u tom pogledu ono što treba svakako napraviti jest da školska dvorišta budu adekvatno opremljena i sa videonadzorom i tamo gdje je to potrebno sa rasvjetom, i u tom pogledu mi i ulažemo da se to osigura, ali izvan radnog vremena škole, škola ne može tamo nadzirati ponašanje bilo kojeg člana zajednice."

Juroš je za Media servis prokomentirao i apele roditelja iz Donjeg Dragonošca koji upozoravaju da su prije mjesec dana dobili obećanje Grada da će do kraja rujna biti izdana građevinska dozvola za izgradnju nove škole, što se nažalost nije dogodilo. Zbog svega za 13. listopada najavljuju mirni prosvjed i bojkot nastave.

"Dakle, u slučaju ove građevinske dozvole, to je postupak koji po zakonu uključuje različite dionike, ne samo Grad Zagreb. To mogu biti dionici vezani uz požar, evakuaciju, državne ceste... u ovome slučaju, prema informacijama s kojima raspolažemo, postoje neka pitanja vezano uz uvjete koji se moraju zadovoljiti, koji još nisu finalizirani."

Ta se pitanja, nastavlja Juroš, trenutno finaliziraju zajedno s projektantima i arhitektima.

"I u ovome je trenutku otvorena takozvana e-konferencija, u kojoj svi različiti dionici koji su zakonom propisani, koji, ponavljam nisu svi Grad Zagreb, trebaju dati svoju suglasnost, tako da se nadamo da sada u ovoj e-konferenciji koja je sada otvorena, da ćemo dobiti sve suglasnosti, da će građevinska dozvola biti brzo završena."

Sve što smo obećali doista realiziramo, kaže Juroš i dodaje kako je siguran da će vrlo brzo zajedno sa roditeljima biti i u Donjem Dragonošcu na otvorenju radova.