Kalambura za MS: U fokusu ‘Dana kriznog upravljanja‘ klimatske promjene, AI i regenerativni turizam

Opatija će 3. i 4. lipnja biti domaćin tradicionalne konferencije 'Dani kriznog upravljanja' koju organizira Veleučilište Velika Gorica, a paleta tema i ove godine je široka.

"Ove godine šarolikost našeg programa govori o tome koliko su krize sveprisutne u našem društvu. Govorit ćemo o krizama koje su izazvane ratnim sukobima u našoj neposrednoj blizini, krizama koje su vezane za klimatske promjene, dotaknut ćemo se dijela koji se tiče umjetne inteligencije i kriznog komuniciranja, održivosti u turizmu te novog pojma koji je vezan za regenerativni turizam."

Kalambura nam je objasnila zašto je ove godine poseban naglasak na klimatskim promjenama:

"Izašlo je novo izvješće koje govori da je 2024. godina definitivno bila najtoplija godina ikada do sada. Ne možemo eliminirati činjenicu da se nešto događa s našom klimom. Sve ono što su rezultati naglih promjena u našem okruženju pokazuju da se stvaraju određene ugroze i to na kraju krajeva prerasta u krize. To je jedan od razloga zašto nam je to zajednički nazivnik za ovu našu konferenciju."

Neizbježna tema u Hrvatskoj je i turizam, a tema na konferenciji bit će regenerativni turizam...

"Govorit ćemo o tome kako i na koji način regenerirati naše eko-sustave i što znači novi val u turizmu u kontekstu nekih novih promjena, a te promjene moraju biti obnavljanje naših eko-sustava."

U Opatiju stižu stručnjaci iz Hrvatske i svijeta, a neki od njih su....

"U okviru predavanja iz Europske komisije doći će nam kolega Stipe Masnić koji će govoriti o tome što je na kraju krajeva izazov Hrvatske i Europe u kontekstu sigurnosti i predstavit će Bijelu knjigu, što je prvo predstavljanje u RH. Nakon toga profesor Vlatko Cvrtila koji je bio dugogodišnji rektor i dekan Sveučilišta VERN koji nam je partner, direktorica TZ Zagrebačke županije Ivana Alilović kao i profesorica Sanja Gongeta koja će govoriti o kazneno-pravnim sustavima cezano za ekocide."

Kalambura nam je objasnila da je krizno komuniciranje oblik komunikacije u krizama za koju je bitna pripremljenost te da postoje različiti strateški pristupi.

"Ponekada nama laicima, koji nismo direktno u tome, nekada neodgovor na krizu ili brzo reagiranje na neku situaciju se čini - zašto nisu odgovorili? A zapravo je to jedna od strategija. Kroz krizno komuniciranje na našoj konferenciji ćemo pod vodstvom profesora Domagoja Bebića imati vrlo zanimljiv panel kako umjetna inteligencija i vrijeme Tik Toka kreiraju naš prostor medija i, između ostalog, kako krizno komunicira."

Za vrijeme pandemije Covida i potresa u Zagrebu i Petrinji mediji su pokazali važnu ulogu u kriznom komuniciranju. 'Mediji u lošoj situaciji mogu smiriti građanstvo i definitivno su bitni u kotaču informiranja', istaknula je Kalambura, ali i upozorila da je važno znati procijeniti jesu li informacije točne i iz kojeg izvora dolaze.

"Društvene mreže koje možemo nazvati jednim oblikom medija plasiraju lažne informacije, fake news. U zaštiti okoliša jako je zanimljiv greenwashing, priča oko prikazivanja pojedinih priča zelenima, a zapravo se iza njih krije nešto drugo. Uloga medija je da educira stanovništva kako prepoznati lažnu vijest, to je izuzetno bitno."

Kao primjer dobrog kriznog komuniciranja u kojoj se tvrtka koristila strategijom šutnje istaknula je nedavni incident u velikoj svjetskoj kompaniji koja radi i u Hrvatskoj:

"Slučaj u kojem je bila s jedne strane šutnja koja se pokazala kao dobrom strategijom dok se nije otkrilo što se događa. Na van je laicima možda izgledalo 'evo ništa ne govore, šute', no kada bolje promislite to je bila dobra odluka jer ne reagiranje na prvu i ne uvlačenje u situaciju je bilo vrlo pogodno za dobro komuniciranje."

Kada su svjetska zbivanja u pitanju Kalambura je istaknula komunikaciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i razorni potres u Turskoj 2023. godine. Glasnogovornica Ureda turskog predsjednika Erdogana o tome će govoriti na konferenciji.

"Ona je vodila krizno komuniciranje za vrijeme potresa u Turskoj. Mogli ste primijetiti da su informacije koje su išle van bile informacije koje su bile prilično dozirane. Taj dio njezinog iskustva bit će na konferenciji, ona nam dolazi kao gošća, sudjelovat će na panelu i prenijet će nam te dobre prakse kriznog komuniciranja u slučaju u kojem je bilo materijalne štete, ali i ljudskih žrtava."

​Kalambura je objasnila da se svaka situacija analizira nakon čega slijede 'naučene lekcije' kako bi slijedila prilagodba na neke događaje u budućnosti, a važna je i prevencija.

"Kada govorimo o klimatskim promjenama ljudi misle da ako lokalno djelujete da globalnu sliku nećemo promijeniti, ali svako lokalno djelovanje je jedan mali kotačić u tom velikom kotaču. Treba biti svjestan da će svaka mala promjena na bolje u kontekstu jednog zelenijeg društva u konačnici stvoriti kumulativno bolje efekte."

Za određene situacije kao što su prirodne katastrofe ne može se pripremiti, istaknula je Kalambura pa se osvrnula i na veliko nevrijeme koje je 2023. godine pogodilo Zagreb kada su se građani žalili jer nisu dobili SMS upozorenja da dolazi oluja.

"Taj sustav je novijeg datuma i on se razvija i radi, ali taj dio vremenskih nepogoda, jačina toga, nešto što se u atmosferi se može dogoditi brzo i naglo je stvar procjene trenutka. Te atmosferske prilike je jako teško predvidjeti."

Finiš je predizborne kampanje za lokalne izbore. Kalambura smatra da su stranke pripremljene i dobro komuniciraju te da većih skandala nije bilo.

"Izbori su uvijek stresni i jako je bitna pripremljenost svih onih koji sudjeluju. Uvijek je teže onima koji su na vlasti pa brane svoju poziciju jer oporba napada. No, to je ljepota kriznog komuniciranja, da budu pripremljeni."

Komuniciraju li hrvatski političari dobro u kriznim situacijama?

"Ja mislim da su naši političari, manje-više, dosta dobro educirani u kontekstu kriznog komuniciranja i da znaju u datim trenucima stvoriti atmosferu da to zagriju, a onda kasnije i to sve skupa smiriti."

Za kraj je Kalambura podsjetila da na konferenciji mogu sudjelovati svi, a prijaviti se trebaju putem stranice www.dku.hr.

"Ja vjerujem da je to jedna dobra platforma za razmjenu znanja, ne samo znanstvenika i stručnjaka nego i šire mase. Moram istaknuti da će ove godine unutar te konferencije biti panel rasprava koju će voditi studenti iz 10 zemalja svijeta jer Veleučilište paralelno organizira i jedan intenzivan program za strane studente u suradnji s našim hrvatskim studentima, a tiče se kampa kriznog menadžmenta i, između ostalog, odgovora na to jesmo li dotaknuli tu krajnju točku s koje nema povratka u području okolišnih pitanja."