Menu

Divjak za MS: ‘Spremni smo za reformu, neće se birati između liječnika i učitelja‘

ZAGREB - U ponedjeljak počinje nova školska godina, ovaj put drugačiji i važniji nego ikada - u sve škole frontalno ulazi obrazovna reforma. Je li sve spremno? Otkrila nam je u Intervjuu tjedna Media servisa ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Dotaknula se i drugih važnih tema iz njenog resora, od povećanja plaća prosvjetarima, ograničavanja roditeljskih ispričnica pa sve do novog studijskog programa Studij demografije i hrvatskog iseljeništva. S ministricom je razgovarala Andrea Barać:

U ponedjeljak će se svi učenici i nastavnici susresti s obrazovnom reformom. Ministrica Divjak ne krije uzbuđenje, a na pitanje je li sve spremno, odgovara:

 

"Konačno je došao i taj ponedjeljak i to na sve jako veseli. Posebno nas veseli to što smo se temeljito pripremili. Što se tiče kurikuluma, čak i kod onih koji su bili sporni, uspjeli smo maknuti ideologiju, što je nama bilo iznimno važno. Prema svim informacijama koje imam, udžbenici su u školama". 

Naglasila je da njihove ankete pokazuju da su edukacije polučile uspjehom.

 

"Preko 80 posto učitelja je zadovoljno edukacijama, motivirano, znaju što treba i kako treba raditi. Naravno, tu uvijek postoji zadrška u smislu - jesam li ja dovoljno spreman".‘Dobro je biti samokritičan i mi ćemo tu biti kroz cijelu godinu kao podrška i da odgovaramo na sva pitanja‘, dodala je ministrica. 

Ponedjeljak je pred vratima pa je još jednom ponovila što ta reforma uopće znači.

 

"Kurikularna reforma znači smislenije obrazovanje. Obrazovanje za 21., a ne 19. stoljeće. To prvenstveno znači da i učenik mora biti aktivan. S druge strane učitelj je taj koji usmjerava učenika učenju, ali više u smjeru da rješava probleme, da kritički razmišlja, da suradnički uči".

A gdje je zapelo s odobrenjima razreda za učenike s posebnim potrebama? Divjak objašnjava da se radi o složenom procesu i da je to u potpunosti protivno principu uključenosti.

 

"Nema jednostavnih rješenja kada govorimo o učenicima s teškoćama. Kada dobijemo zahtjev da djecu stavimo u poseban razred ili po posebnom programu, to je vrlo težak zahtjev i pitanje je je li svaki od tih zahtjeva opravdan".

Objašnjava da su djeca s posebnim potrebama stigmatizirana i da im je sužen izbor zanimanja kojima se mogu baviti, što predstavlja problem ako djeca doista ne pripadaju u tu skupinu. Na pitanje zlorabi li se ta mogućnost, odgovorila je:

 

"To je moguće, možda svjesno ili nesvjesno. Nesvjesno zbog toga jer je nekad lakše da djeca budu u posebnom razredu jer su, primjerice, jako nemirna, ne vide dobro ili imaju određene teškoće. No posebni programi i posebni razredi su namijenjeni isključivo djeci koja imaju intelektualne nedostatke".

Tvrdi da njena ideja da se ograniči broj ispričnica koje roditelji mogu koristiti za kratkotrajni izostanak djece s nastave neće biti problematična ni roditeljima ni liječnicima. Sve je to u namjeri da se smanji broj izostanaka, koji je na razini Hrvatske u osnovnim školama prosječno 2 tjedna, a srednjoškolci u godini izostanu i po mjesec dana.

 

"Nismo to raspravili, dat ćemo u javnu raspravu, ali sigurno neće biti kao što je sada da je neograničeno. Ne odustajem od te ideje jer sada imamo veliki porast opravdanih izostanaka".

Na frontu Vlade i prosvjetnih sindikata oko zahtjeva za povećanjem plaća, ponovila je da je na strani učenika i dodala:

 

"To da je zaostatak u koeficijentima učitelja i nastavnika za svim ostalim u javnim službama, i to barem ovoliko koliko traže sindikati, to je činjenica. Mislim da se neće birati između liječnika i učitelja".

Budući da je premijer Andrej Plenković jučer naglasio da je Vlada kolektiv i da donose jednoglasne odluke te da svi članovi moraju biti realni, na pitanje hoće li pristati na to da se ne ispune zahtjevi prosvjetara, ako se kolege ministri s tim slože, odgovorila je:

 

"Mi smo sada u fazi argumentacije i prirodno je da ljudi imaju različite argumente koji se moraju sučeliti. Preko toga dolazimo do zaključka. Ovo je vrlo snažan argument o kojem govorim, a što se same odluke tiče, njoj mora prethoditi usuglašavanje. Tako je uvijek, očekujem da će tako biti i u ovom slučaju".

Za kraj se osvrnula na kritike da je popustila pod pritiskom desnice i nakon odugovlačenja dala zeleno svjetlo Studiju demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima.

 

"Po zakonu Ministarstvo ili ministar uopće ne odobrava studijske programe. Mi doslovno provjerimo je li Sveučilište u Zagrebu provelo sve postupke, jesu li dostavili svu dokumentaciju i je li nam AZVO sve to dostavila. Mogu imati osobno mišljenje o sadržaju, ali to je moje mišljenje kao i vaše, jer odgovornost za studijski program u sadržajnom smislu ima isključivo Sveučilište u Zagrebu".

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam