Milas za MS: Dosegnuli smo da 90 posto tijela državne uprave uspostavlja potporu i suradnju prema Hrvatima izvan Hrvatske

"U zadnjem tjednu svibnja je Dan državnosti i još neki značajni datumi hrvatske povijesti, Dan oružanih snaga je upravo danas i držimo da oni imaju i integrativni učinak na sve Hrvate diljem svijeta, ali jednu rekao bih dimenziju zahvale upravo Hrvatima izvan Republike Hrvatske za doprinos u stvaranju samostalne Republike Hrvatske, ali i u njenom razvoju."

Objasnio je Milas i koji je cilj manifestacije:

"Htjeli smo povećati vidljivost Hrvata izvan Hrvatske u hrvatskom javnom prostoru. Htjeli smo da hrvatska kultura koja nastaje izvan granica lijepe naše dobije doista zasluženo mjesto da hrvatski iseljenici, hrvatska manjina, hrvatski povratnici i useljenici mogu ispričati svoje priče. Htjeli smo upravo kroz Tjedan Hrvata dati priliku da stvorimo platformu na kojoj ćemo moći ostvariti susrete i kroz kulturu i kroz znanost i kroz gospodarstvo i kroz potrebe mladih. Ojačati tu poveznicu i na najbolji mogući način pokazati svim tim ljudima posebno mladima da je Hrvatska njihova domovina."

Manifestacija je počela otvaranjem izložbe Virgilija Nevjestića u Matici iseljenika, a na Europskom trgu u Zagrebu organizirana je Šetnica kulture koju možete posjetiti.

"Gdje kroz kulturu, kroz identitet, kroz običaje, kroz vještine naših ljudi smo pokazali sve one specifičnosti, sve vrijednosti Hrvata od Australije, Kanade, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Austrije, Mađarske i Slovenije. Jedna lepeza raspršenost a opet jedna lepeza zajedništva Hrvata diljem svijeta."

Održavaju se i brojni okrugli stolovi s bitnim temama.

"Medijima za Hrvate iz Republike Hrvatske, održani su okrugli stolovi koji govore o kapitalu hrvatskih povratnika useljenika. Danas ćemo razgovarati o Hrvatima u okruženju razgovarat ćemo dakle o puno važnih tema koje nisu važne samo za Hrvate izvan Republike Hrvatske nego i za Republiku Hrvatsku."

Kraj tjedna obilježit će suradnja s Hrvatskom poštom.

"U nedjelju ćemo to završiti slanjem razglednica i pisama našim Hrvatima diljem svijeta na koje ćemo staviti marku Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske koje je Hrvatska pošta izradila u baš u čast prvog Tjedna Hrvata."

Kada govorimo o iseljeništvu Hrvate možemo podijeliti u tri skupine Hrvate u BiH koji su tamo konstitutivan narod, nacionalne manjine u nekoliko država te iseljeništvo koje djeluje kroz lokalne zajednice.

"Svi imaju specifičnosti, svi imaju različitosti, ali imaju svi jedan osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. S našim hrvatskim iseljenicima u 2018. smo počeli suradnju kroz projekta i danas imamo i dobrih projekata i svi oni idu u smjeru toga da pomognemo da čuvaju identitet, da uče Hrvatski jezik, da im katolička crkva dalje bude tu pri ruci jer oni su vjernici i žele to i na nama je da im to omogućimo na najbolji mogući način."

Prioritet ureda su Hrvati u Bosni i Hercegovini.

"Vi danas u ovih 10 godina kada prođete Bosnu i Hercegovinu imate toliko tragova suradnje. Oni pomalo idu, rastu, premda ih je puno manje nego ‘91., ali pomalo se događa, dakle u tom smislu ipak to je čvrst narod žilav koji zna tko je, odakle dolazi, kome pripada i za mene osobno nema bojazni."

Ipak problem predstavlja položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda u smislu da im predstavnika u vlasti biraju Bošnjaci.

"Tu smo u situaciji takvoj kakvoj jesmo. Moramo se boriti i dalje. Danas Bosna i Hercegovina i situacija politička u njoj je ipak na stolu međunarodnih organizacija i međunarodne javnosti. 2024., sada nedavno dobili su i zeleno svjetlo za početak pregovora s EU, ali teško to ide. Međutim stvari se miču. Kada čujemo da se ništa nije napravilo nije točno, puno se toga napravilo."

A kako će na položaj Hrvata utjecati ostavka Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Christiana Schmidta?

"Može biti tumačen na više načina, a što će donijeti to ćemo vidjeti ovisno o tome što će Međunarodna zajednica u tom kontekstu. Ja vjerujem da svaki novi početak daje i nekakvu, rekao bih, novu mogućnost, tako da vjerujem da će na koncu prevladati razum i ono što je potrebno za ljude koji dolaze, dakle za mladost Bosne i Hercegovine bez obzira o kojim narodima se radi. Siguran sam da će danas sutra i tamo biti kako Bog zapovijeda."

Položaj Hrvata u našem okruženju varira naglašava naš sugovornik.

"U Srbiji pretpostavljam da znate s kakvim se problemima i izazovima susreću, u Crnoj Gori, na Kosovu gdje ih je sve manje i manje. Dok recimo u jednom Mađarskoj Hrvati imaju sasvim dobra rekao bih i prava i dobru zaštitu i gdje im je omogućeno da njeguju sve te vrijednosti po kojima se prepoznaju."

Začuđujuće je loš položaj Hrvata u Sloveniji.

"U Sloveniji Hrvati nemaju nikakva prava za razliku od Slovenaca u hrvatskoj. Na tome moramo raditi sve bolje, sve češće kroz sve moguće bilateralne i razgovore i susrete i sporazume, ali s druge strane imamo jako dobru suradnju s hrvatskim kulturnim društvima, s cijelim savezom Slovenije i ja mislim da u Sloveniji danas imate sigurno između 30 i 50 tisuća Hrvata koji žive tamo, puno autohtonih. Nastavit ćemo tu suradnju i dat ćemo im priliku, s druge strane na političkom polju borit ćemo se da dobiju prava kakva zaslužuju."

Kako bi privukli iseljeništvo na povratak radi se jako puno projekata, a Milas je izdvojio glavne komparativne prednosti Hrvatske:

"Ono što Hrvatska ima, a nema skoro ni jedna država na svijetu to je sigurnost i način života kojeg mi nažalost možda držimo previše ispod stola. To je samo po sebi brend, ali ga mi rekao bih ne promoviramo previše jer ga imamo, mi ga živimo i onda ga ne doživljavamo na način kako ga doživljavaju ljudi, mladi Hrvati posebno iz Južne Amerike, iz Australije ili Sjeverne Amerike."

Povratnicima se pomaže na razne načine, a puno se ulaže u učenje Hrvatskog jezika:

"Nedavno smo otvorili novu besplatnu mobilnu aplikaciju za razinu B1 to je već dakle za nekoga tko može samostalno voditi život u Hrvatskoj. Za manje od dva mjeseca ima preko 6.000 korisnika."

Vlada je u posljednjih 10 godina uložila preko 800 milijuna eura u razne projekte povratka iseljenika koji i dalje nailaze na administrativne poteškoće.

"Još se uvijek ponegdje možda borimo s dječjim bolestima, ali ih otklanjamo. Donijeli smo i novi Zakon o državljanstvu kako bi tim ljudima smanjili što je više moguće administraciju i birokratske zapreke."

Za kraj Milas je poručio:

"Najveći uspjeh je što smo uspjeli dosegnuti da danas 80 do 90 posto tijela državne uprave ima različite oblike potpore i suradnje prema Hrvatima izvan Hrvatske."