Logo
Ispiši ovu stranicu

Bakić za MS: Očekujem nova poskupljenja, teret inflacije podnijet će građani i umirovljenici

ZAGREB - Osjetno skuplje cijene naftnih derivata novi su udarac na novčanike građana. Saborski zastupnik iz redova platforme Možemo! Damir Bakić u Intervjuu Media servisa poručio je da će se povećanje cijena goriva preliti i na druga poskupljenja: "Teret ove krize podnijet će građani i umirovljenici".

Osim toga, razgovarali smo i o braniteljskim mirovinama, njihovom porastu, ali i zakonskim nelogičnostima. Razgovor je vodio Sven Tubak.

​Zbog sukoba na Bliskom istoku, inflatorni pritisci nastavljaju se prelijevati na cijeli svijet pa tako i na Hrvatsku. Od ponoći su znatno skočile cijene goriva. Litra dizela je za 12 centi skuplja i sada iznosi 1,85 dok je benzin četiri centa skuplji i košta 1,66 eura. Saborski zastupnik iz redova Možemo! Damir Bakić u Intervjuu Media servisa istaknuo je da je poskupljenje bilo neizbježno.

"Sad ove mjere koje Vlada poduzima su, idemo to tako reći, logične i ja bih čak rekao da su i prilično pravovremene. Reguliraju cijene na način da se odrekne dijela trošarina. Mi ne znamo koliko će još dugo ili mnogo cijene specijalno nafte rasti, a mnogo više prostora u odricanju od trošarina državni proračun nema, u konačnici trošarine su limitirane."

"Očekujete li da će sada sve poskupjeti?"

"Vrlo vjerojatno, da."

Temeljni problem je u strukturi našeg gospodarstva - daleko smo od energetske i prehrambene samodostatnosti, objašnjava Bakić.

"I to je zapravo najveća kritika, zamjerka i suštinska kritika Plenkovićevih vlada jer zapravo ništa nismo postigli da se približimo nekoj prehrambenoj poljoprivrednoj samodostatnosti. Naprotiv, mi iz godine u godinu imamo sve veći udio uvoza u našim potrebama za hranom i prehrambenim proizvodima. To je apsolutno ne samo nedopustivo nego i neshvatljivo."

Val inflacije uzrokovan ruskom invazijom na Ukrajinu vladajući su rješavali snažnim gospodarskim rastom i dizanjem plaća. Povećalo je to potrošnju, a samim time i inflaciju. Teško je očekivati da se takav rast ponoviti - stoga smo ga upitali - kako ćemo sada ‘pregrmiti‘ inflaciju?

"Ne možemo više očekivati takav rast plaća pogotovo ne u javnom sektoru. Zaista je prilično izgledno da će bitan dio tereta ove inflacije u nekom doglednom vremenu snositi oni koji od plaća žive, a osobito umirovljenici."

"Očekujete li da će ovo biti zapravo ozbiljniji udarac od te rusko-ukrajinske krize?"

"Teško je reći. Ja mislim da to nitko ne zna. Mislim da je potrebno tome pristupiti s najvećim mogućim oprezom jer to je moguće."

Ove će teme dominirati i sutrašnjim aktualcem kojim se saborski zastupnici vraćaju parlamentarnim obvezama.

"U nekom normalnom slijedu događaja to će sigurno biti i trebale bi biti teme koje prevladavaju. Nažalost, ja se bojim da će ton rasprave ili pitanje i odgovora na aktualnom prijepodnevu umjesto inzistiranja na sadržaju i na respektiranju ozbiljnosti ovih prilika i pitanja zapravo skrenuti prema onom što najčešće viđamo na tim aktualnim prijepodnevima, a to su optužbe, to su difamacije, pokušaji difamacija. Bojim se da ništa nećemo mudro sutra dokučiti na tom aktualnom prijepodnevu."

Naš sugovornik posljednjih se tjedana bavi braniteljskim mirovinama. Platforma Možemo! predstavila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Naime, tvrde da su branitelji, koji su nakon rata nastavili raditi, zakinuti.

"U principu je neka percepcija, neka javna percepcija da su braniteljske mirovine vrlo visoke u odnosu na sve ostale mirovine, da su braniteljske mirovine plod mnogih, vrlo velikih pogodnosti i vrlo je teško zapravo ukazati na to da tu postoji ipak čitav niz problema."

​Prema podacima iz siječnja, prosječna mirovina u Hrvatskoj je 611 eura, dok je prosječan staž iznosi 31 godinu. Kada govorimo o mirovinama branitelja, koje su određene po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a takvih je 72 tisuće, one iznose oko 1318 eura za nešto manje od 19 godina staža. Tu se radi o obiteljskim i invalidskim mirovinama koje su, ističe Bakić, stečene slijedom enormnih žrtava.

Problem leži u drugom dijelu braniteljske populacije. Njih 68 tisuća koji su nakon rata nastavili raditi i koji su umirovljeni kada su doživjeli starosnu dob.

"Njihova prosječna mirovina je 635 eura. Tih 635 eura je gotovo dvostruko ili više nego dvostruko manje od ove prve skupine, ali i neka je. Međutim tih 635 eura je čak manje od prosječne mirovine ukupnog korpusa hrvatskih umirovljenika kada se izuzmu posebne skupine. Njihova mirovina je u prosjeku 638 eura, staž ovih branitelja koji su svoju mirovinu dočekali iz radnog odnosa je 31 godina, isti kao kod opće populacije."

​Branitelji im se javljaju, a Bakić je objasnio glavni uzrok problema.

"Branitelji, kad idu u mirovinu po općim propisima, imaju pravo na neki dodatak. Taj dodatak se u najvećem dijelu veže za broj dana provedenih u borbenom sektoru, ali branitelji nemaju pravo na opći dodatak na mirovine. Po Zakonu o dodatku na mirovine taj opći dodatak na mirovine koji sada iznosi 27 %, na njega imaju pravo svi ostali, svi koji su uvjete na mirovinu stekli po Zakonu o mirovinskom osiguranju. I tu se zapravo događa da se i s jedne i s druge strane dobije dodatak - ovdje opći dodatak, ovdje braniteljski dodatak. Ponavljam još jednom - branitelji nemaju pravo na opći dodatak i zato nije čudo da je razina mirovina de facto ista."

"Ti su nas branitelji dva puta zadužili - jednom kada su branili Hrvatsku, a drugi puta u izgradnji zemlje," dodaje Bakić koji se zalaže da se njihove mirovine podignu za 20 posto, dok za branitelje koji su vojne osobe i policijski službenici predlažu oslobođenje redukcije mirovine od 6 do 14 posto. Sve to državni proračun stajalo bi između 120 - 130 milijuna eura na godišnjoj razini što iznosi 1,2 posto ukupnog novca potrebnog za isplatu svih mirovina.

​Bakić o ovoj temi govori diljem Hrvatske. Već su održali tribine u Pazinu i Osijeku, danas je na redu Split, sutra Šibenik, a idućeg tjedna, 13. travnja i Zagreb.

"Reakcije su snažne i prilično emocionalno obojene jer znate, to je tako jako često, ljude ponekad više boli neka nepravda koju osjećaju nego što im je stalo da se ispravi ili poboljša njihov materijalni status. U ovoj ili onoj formi ti će se zakoni na kraju dana nekako prihvatiti. Ja mislim da će i Vlada i Ministarstvo branitelja nekako morati reagirati."

Cijeli Intervju možete poslušati na YouTube kanalu Media servisa.

Ostale vijesti:

Powered by Domena.com