Mamić za MS: Svi će osjetiti promjene u političkom oglašavanju na društvenim mrežama, to će najviše pogoditi manje stranke

​Političkom oglašavanju na društvenim mrežama bliži se kraj. Razlog leži u novoj regulativi Europske unije nakon koje su se Google i Meta odlučili povući s tržišta. Komunikacijska savjetnica i politička analitičarka Ankica Mamić u Intervjuu Media servisa pojasnila je da se radi o promjeni koju će osjetiti svi, ali posebice manje političke stranke.

"Kod nas je običaj u politici da kampanja počinje mjesec dana prije izbora i onda se plaća, kupuje i oglašava, a zapravo sada, posebno s novim pravilima oglašavanja, političke stranke zapravo moraju kreirati svoje baze. Oni moraju imati ljude s kojima smiju komunicirati, ljude koji su zainteresirani za primati njihov sadržaj. Oni de facto moraju logaritmu pokazati da oni imaju neke svoje zajednice."

A u Hrvatskoj na društvenim mrežama izvan kampanje kontinuirano komuniciraju tek tri stranke, objašnjava Mamić. Ipak, društvene mreže moćan su alat za privlačenje mladih glasača.

"To je posebno važno na primjer za SDP koji je po svim istraživanjima naša druga, najveća politička stranka. Međutim, oni imaju najstarije birače. Dakle, ako žele ući u ovu mlađu populaciju koja bi im trebala biti zapravo neka ciljna skupina, ako žele ikada pokušati smijeniti HDZ - oni bi se baš trebali sad jako koncentrirati na društvene mreže."

Spomenuta Uredba Europske unije propisuje da svi oglasi moraju imati jasne oznake ‘plaćeni politički oglas‘, navesti sponzora i izvor financiranja, bit će zabranjeno i političko oglašavanje koje se financira izvan EU s obzirom da su u nekim državama proruske struje na taj način priličnom osnažile svoje pozicije. Izazovno će to osim za stranke, biti i za novinare.

"Bit će sigurno jako puno lažnih računa, bit će puno sadržaja kreiranog uz umjetnu inteligenciju. Bit će dosta teško."

Tko od političkih stranaka radi najbolji posao po pitanju oglašavanja na društvenim mrežama?

"Najbolji posao rade na desnom spektru Most i na lijevom Možemo!. To se vidi i po strukturi njihovih birača. Možemo! inače u općoj komunikaciji prema javnosti nije dobar, nije niti Most, ali u komunikaciji na društvenim mrežama su puno bolji od ove dvije velike stranke."

"HDZ-u to nije presudno, oni imaju ogromnu člansku bazu", dodaje politička analitičarka.

Uz to, Mamić objašnjava da se u Hrvatskoj teško podnose kritike - kako u društvu, tako i u politici. Nedostaje li toga liderima u hrvatskoj politici?

"Pravi lider traži, cijeni i poštuje ljude koji mu ukazuju na njegove negativne strane. Tako da mislim da tu prije svega nedostaje povjerenja. Da bi vi nekome vjerovali u ovom procesu upravljanja komunikacijom treba proći određeno vrijeme da se izgradi povjerenje, a kod nas političke stranke angažiraju komunikacijske savjetnike samo ‘ad hoc‘ odnosno kad krene izborni proces."

I sama zna kritizirati poteze političkih aktera što onda rezultira ružnim porukama stoga zaključuje da je kultura prihvaćanja kritike u Hrvatskoj na niskim razinama.

U Zagreb idućeg mjeseca stiže izraelski povjesničar, pisac i filozof Yuval Noah Harari, a naša sugovornica je organizator njegovog dolaska i predavanja na temu "Kakva nas budućnost očekuje?" u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

"Ja sam dugo razmišljala o tome da dovedem Hararija u Zagreb još od njegovih prvih knjiga jer me oduševio način na koji on piše. Međutim, kad je objavljen Nexus prije nešto više od godinu dana na engleskom ja sam tu knjigu pročitala i rekla sam sad ili nikad. Mislila sam da je strašno važno da stavimo Zagreb i Hrvatsku na tu kartu Europe ili svijeta gdje se nešto važno događa."

"Riječ je o osobi koja je svjetski relevantna i trenutačno je na samom vrhu javnih intelektualaca koji govore o relevantnim temama," dodaje Mamić.

"Harari je zapravo prvi intelektualac humanističkog usmjerenja koji je počeo govoriti o tome koliko smo mi kao ljudska vrsta spremni za ovakav ekstremno brz razvoj tehnologije koji mi kao evolucijska bića zapravo ne možemo pratiti. Nama treba puno više vremena da se prilagodimo na promjenu."

Osim toga, bavi se načinima konzumiranja informacija, kako se kreira javno mnijenje nekoć i danas, ali i tome kako je u cijelom procesu važna istinitost informacija.

"On kaže da je istina jako skupa, da je najlakše ispričati izmišljenu priču jer onda sjednete, napišete i priča je vani. Ali, ako hoćete napraviti kao autor stvarni fact checking to je strašno skupo i strašno dugotrajno, a u vremenu u kojem se informacije moraju konzumirati instantno to je gotovo nemoguće."

Proces organizacije njegovog dolaska je izazovan i težak, a Mamić ističe da joj se svidjelo što Harari u sadržajnom smislu ne postavlja nikakve ograde čak ni po pitanju gorućih tema.

"On nije rekao da se ne može pitati o Gazi, o Izraelu. Kolegice koje će voditi ta dva intervjua imaju punu slobodu u kreiranju sadržaja tog intervjua."

Cijeli intervju poslušajte na Youtube kanalu Media servisa.