Balković za MS: Građanima nudimo besplatno obrazovanje, moderne tehnologije promijenit će tržište rada koje poznajemo

​Živimo u vremenu snažnog tehnološkog razvoja koji donosi promjene u svakom dijelu života pa tako i u obrazovanju. Upravo iz tog razloga Hrvatska udruga poslodavaca nastavlja s programima besplatnih vaučera za obrazovanje odraslih. Riječ je o inicijativi koja je započela 2022. godine, a financira se iz Europskog socijalnog fonda, ali i iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. Predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju i rektor Sveučilišta Algebra Bernays Mislav Balković u Intervjuu tjedna Media servisa poručio je da je riječ o inicijativi koja građanima pruža priliku za besplatno obrazovanje:

"Njega trenutno provodi preko 250 ustanova s više od 300 programa, ali onda kad se gleda na svim lokacijama gdje se ti programi izvode - to je izbor od gotovo dvije tisuće različitih opcija. To su programi u različitim fokusima, od tehnoloških, dakle, IT i digitalnih vještina pa do nekakvih programa koji su kraći za učenje stranih jezika ili za neke vještine koje su za pomoć u nastavi i slično."

Ovu priliku zasad je iskoristilo oko 40 tisuća građana. HUP je ovaj program odlučio pokrenuti jer žele biti spremni za izazove koji donosi budućnost. Nedostaje nam radne snage, a obrazovanje je ključno za daljnji razvitak gospodarstva. Interesantni su i podaci istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma da bi u budućnosti trebalo nastati 14 % novih radnih mjesta, ali i značajan broj, čak 8 posto, biti ugašeno. Trebaju li ljudi strahovati da će ih napredak tehnologije istisnuti iz postojećih radnih mjesta?

"Ne bih širio strah, ali relevantno je istraživanje i zapravo pokazuje da 60 % poslodavaca u svijetu, a istraživanja je obuhvatilo tisuću poslodavaca koji zapošljavaju 14 milijuna radnika u 55 zemalja. To nužno ne znači da ljudi koji su na tržištu rada gube svoje radno mjesto, to samo znači da će morati ozbiljno razmišljati o znanjima i vještinama kojima raspolažu kako bi mogli naći za sebe prostora i kad se transformira poslovanje."

Spektar ponuđenih programa je zaista širok - evo što je najpopularnije na Sveučilištu Algebra Bernays čiji je Balković rektor:

"Nama su najtraženiji programi od onog što smo provodili vezani uglavnom za programiranje u Pythonu, za razvoj web aplikacija, za web dizajn, za računalnu sigurnost, baze podataka. Znači, cijeli jedan set znanja i vještina u digitalnom svijetu."

Naknadnom anketom utvrdili su da su im vještine i znanja koja su usvojili bila vrlo značajna na radnom mjestu. Prijaviti se mogu zaposlene i nezaposlene osobe, ali i umirovljenici koji rade:

"Prijave se izvode kompletno digitalno, procedura je prilično jednostavna. Izabere se sam program iz liste programa bilo da ga tražite po ustanovi ili po samoj temi koja vas zanima ili po nazivu programa ili po lokaciji gdje se neki programi izvode online, a neki programi se izvode fizički na pojedinim lokacijama u samoj ustanovi. Kad ste izabrali program dobijete ponudu od obrazovne ustanove, dodate dokumente koji su nužni za odobrenje programa, nakon nekog kratkog vremena dobijete odobrenje za vaučer i onda ga trebate u roku od četiri mjeseca zapravo krenuti koristiti, odnosno pohađati program."

O samom programu ovisi njegovo trajanje - prilagođeni su zaposlenima, a vodi se i računa da obrazovni proces nakon radnog dana nije previše naporan. Iz tog razloga sati su raspoređeni između nekoliko tjedana i mjeseci, a neki programi traju i do godine dana. Neki programi izvode se uživo, ali dio njih odvija se online, stoga se uključiti mogu i građani kojima to zbog mjesta stanovanja ili logističkih razloga nije jednostavno pratiti uživo. Iz HUP-a računaju da će velik broj grupa biti u rujnu i listopadu:

"Ako se odluče pogledati na stranicama vauceri.hzz.hr koji su to programi, ako si izaberu program i zatraže od ustanove ponudu mogu očekivati da će u roku od nekoliko dana od izabrane ustanove dobiti ponudu. Mogu se prijaviti na program da ne izlaze iz svog doma i taj cijeli predmet sa svim dokumentima zapravo ide na evaluaciju Zavodu za zapošljavanje i u roku od nekoliko tjedana ili kraće će dobiti odluku o financiranju."

Ovu mogućnost iskoristilo je 40 tisuća građana, a prostora još uvijek ima - kao i financijskih sredstava. Prilikom prijave za određena zanimanja potrebno je položiti i predispit - to, kaže Balković, ide na ruku građanima.

"Programi pretpostavljaju u samoj akreditaciji kako je obrazovna ustanova predvidjela da dolaze polaznici koji imaju određena znanja i vještine, to je pogotovo čest slučaj kod visokoškolskih programa, znači kratkih programa koji isto mogu trajati mjesec dana, ali ih provode recimo sveučilišta ili visoka učilišta. Tamo se često pretpostavlja da dolazite s nekakvim setom znanja i onda predispit osigurava samom kandidatu priliku da bez stresa i bez troška provjeri kakva je njegova razina znanja."

Po završetku edukacije dobiva se certifikat odnosno formalnu potvrdu koja se upisuje u e-radnu knjižicu.

Razgovarali smo i o općenitom stanju u hrvatskom obrazovnom sustavu. Balković ističe da intenzivno gubimo mlade te da je sve manje djece u školama. S druge strane, uvozimo nisko obrazovanu radnu snagu:

"U interesu Hrvatske je da ima što kvalitetnije obrazovanje i da naši mladi sa što boljim znanjima traže radna mjesta u Hrvatskoj, da dobivaju za to dobre plaće i dobre karijere. U tom smislu naše obrazovanje ima na puno mjesta prostora za razvoj. Kada pogledamo naše strukovne škole i rezultate učenika i njihove tranzicije na tržište rada, učenje po kurikulima koji su stari nekad i 30 godina definitivno nije najbolji način za školovanje srednjoškolaca."

"U strukovnom obrazovanju očekuje nas intenzivna implementacija kurikularne reforme od jeseni što bi trebalo popraviti situaciju", dodaje.

A turistička sezona je pred vratima. Ponovno se bilježi svaki dolazak i noćenje, ali i podaci o stranim radnicima na Jadranu.

"Naša trenutna demografija govori u prilog da ćemo morati i dalje ovisiti o stranoj radnoj snazi. Trenutno je oko 7 % stranih radnika unutar populacije koja u Hrvatskoj danas radi, ako znamo da je u srednjim školama broj djece se samo u zadnjih 10 godina smanjio za 18,5 %, u osnovnim školama otprilike upola manje, onda znači da nas i u budućnosti čeka sve manje onih koji nam dolaze na tržište rada i mi ćemo se suočiti bez strane radne snage s problemom kako popunjavati postojeća radna mjesta."

"Moramo privlačiti i stvarati visokoobrazovane strane studente, a tu problem predstavljaju vize koje su potrebne studentima iz trećih zemalja, a Hrvatska tim studentima odbija vizu iz sigurnosnih razloga, što ne radi za radnike iz tih istih zemalja", pojašnjava Balković.

No, izazovi ovdje ne prestaju. Studenti sada na raspolaganju imaju i umjetnu inteligenciju, Chat GPT i mnoge druge oblike "pomoći" koji im olakšavaju život. Balković ističe da je važno osigurati znanje i bez alata, a alat je dodatna prilika da se nešto napravi brže i efikasnije.

"Gotovo sve obrazovne ustanove razmišljaju u dva smjera - kako ugraditi na pametan način alate umjetne inteligencije u obrazovanje, da ih mladi nauče za vrijeme obrazovanja, ne da ih zabranjuju ili slično. I drugo - kako provoditi ispite i provjere znanja tako da znamo što je stvarno znanje. I da vraćamo se u dobrom dijelu na pismene ispite u kontroliranim uvjetima, na bodovanje samo onog što znamo da je ili uglavnom ono što znamo da je sam student stvorio, na usmene ispite, na usmene provjere onog što je predano kao seminarski rad."

Cijeli razgovor možete poslušati na Youtube kanalu Media servisa.