Održana konferencija Ujedinjeni protiv raka: Povećanje petogodišnjeg preživljenja od raka u RH spasilo je grad veličine Šibenika

ZAGREB - Stopa petogodišnjeg preživljenja onkoloških bolesti u Republici Hrvatskoj porasla je na 59 posto u razdoblju 2020.-2022. godine, s 49 posto koliko je bila početkom 2000-ih godina.

Ova razlika u povećanju petogodišnjeg preživljenja, znači razliku od 20 tisuća više spašenih života od bolesti raka tijekom pet godina u Republici Hrvatskoj. U ljudskim životima govorimo kako je ovakav napredak u liječenju raka u našoj zemlji spasio grad veličine Šibenika ili Petrinje ili Siska.

Od deset ljudi kojima je sad dijagnosticiran rak, njih šest će sigurno dočekati još pet svojih rođendana, komentirao je podatke o preživljenju onkoloških bolesti u RH, izv. prof. dr. sc. Šime Smolić koji je za konferenciju Ujedinjeni protiv raka pripremio ove podatke. Na temelju podataka Registra za rak RH, koji pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo vodi doc. dr. sc. Mario Šekerija, prof. Smolić naveo je porast petogodišnjeg preživljenja za sedam sijela raka. Iznad EU prosjeka, Republika Hrvatska bilježi petogodišnje preživljenje od raka dojke i raka prostate, najučestalijih karcinoma kod žena i muškaraca. Vjerojatnost da će žena s novo dijagnosticiranim rakom dojke umrijeti bila je 45 posto 2012. godine, danas je ta vjerojatnost 18 posto. Izaslanica Vlade RH doc. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, podržala je konferenciju.

Predstavljanje ovih rezultata, detekciju razlika među pojedinim vrstama raka, najavu potrebnih daljnjih poboljšanja, iznijeli su onkološki autoriteti hrvatskog javnog zdravstvenog sustava. Rak ne smije biti bolest nejednakosti kao što liječenje raka nije trošak nego ulaganje u ljudske živote. U RH, kao i u drugim europskim zemljama, slijedi porast broja oboljelih od raka čemu je uzrok niz različitih faktora. Pravovremena dijagnostika, rano otkrivanje bolesti i dostupnost terapije, ulaganja su koja pokazuju dugoročnu uspješnost i ovakve rezultate. Osim ranog otkrivanja i liječenja raka, važno je osigurati najbolje moguće liječenje prema potrebi pacijenta i kad se bolest otkrije u kasnijoj fazi ili se proširi u metastatsku bolest.

"U pet godina provedbe Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća učinjeno je više od 75 tisuća CT-a niske doze zračenja s uključenih 52 tisuće sudionika. U 2 posto sudionika pronađen je karcinom od čega preko 50 posto u ranijim stadijima bolesti, kada su mogućnosti izlječenja i terapijskih opcija puno veće. Liječnici obiteljske medicine su centralni dio programa jer su upravo oni zaduženi za probir i narudžbu pacijenata. U ovom trenutku uključene su 24 ustanove diljem zemlje u Program probira. Od prošle godine Program je proširen i na nepušače u novom pilot projektu, gdje se u sklopu redovnog sistematskog pregleda hrvatskih branitelja RTG pluća zamijenio s CT-om niske doze zračenja. Pilot projekt se provodi u četiri ustanove (KBC Zagreb, OB Slavonski Brod, OB Zadar, OB Dubrovnik)", rekla je Kristina Krpina iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb

Predstojnica Klinike za tumore KBC-a Rijeka Ivana Mikolašević najavila je u Hrvatskoj prvo obilježavanje dana posvećenom raku gušterače 11. studenog, u suradnji Hrvatskog gastroenterološkog društva i prof. dr. sc. Stjepka Pleštine.

"U kontekstu karcinoma dojke i prostate imamo odlične rezultate. No ono čime se svi skupa zapravo ne ponosimo, odnosno zbog čega smo i žalosni, ne samo mi već i cijeli svijet, je primjerice karcinom gušterače. Neki dan tijekom dežurstva primila sam mladog pacijenta s nažalost metastatskim karcinomom pankreasa. Ono što vidimo u kliničkoj praksi je sve veća incidencija ovakvih bolesti. Zato smo i u Hrvatskoj odlučili upravo ovaj 11. mjesec posvetiti karcinomu pankreasa, koji se u svijetu obilježava mjesecom svjesnosti o raku gušterače. Jer je to karcinom koji nosi najveću smrtnost, a otkriva se najčešće u uznapredovaloj fazi. Bolje rezultate treba postići i u ranijem otkrivanju kolorektalnog karcinoma, odnosno povećati broj odaziva građana na preventivne preglede za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Ljudi se boje kolonoskopije. Kao netko tko je i sam bio na kolonoskopiji, zaista mogu reći da to nije ništa strašno i nije toliko neugodan pregled, a definitivno je pregled koji može spasiti život. Želim naglasiti i da nažalost karcinom crijeva danas više ne pogađa većinom samo starije osobe, primjećujemo sve veću incidenciju kod mlađih ljudi. Zato pozivam sve koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu ili bilo kakve simptome da obave preventivnu kolonoskopiju."

Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština je izjavio:

"Činjenica je da se perspektiva onkologije zadnjih deset godina promijenila. Kod nekih bolesti postigli smo izniman uspjeh. Metastatska bolest danas je mnogo rjeđa, otkriva se u puno ranijoj fazi i to je razlog zašto smo napredovali. Imamo kvalitetan i moćan screening program koji omogućava rano otkrivanje. Uočili smo prognostičke čimbenike, a sada radimo na smanjenju rizika povratka bolesti, što ovisi o tipu tumora. Danas imamo veliki izbor terapijskih opcija, što nam je olakšalo porast broja izliječenih. Pojavnost tumora će rasti, svugdje u svijetu, ali nadamo se smanjenju smrtnosti. Morat ćemo zdravstveni sustav prilagoditi prevalenciji, dijagnostici, liječenju i pažljivom praćenju. Želimo se usmjeriti na personaliziranu medicinu, manju štetnost terapije i kvalitetu života bolesnika. Pri vrhu smo u sveobuhvatnom genetskom profiliranju, u svijetu. Išli smo testirati sve zloćudne bolesti s idejom pronalaska molekularnih promjena i boljeg ishoda liječenja. Dostupnost lijekova nekad je problem, ali kvaliteta zdravstvenog sustava je da svaki naš bolesnik ima pravo na sve. Možemo diskutirati je li to isto u Zagrebu ili na nekom otoku, ali imamo isti standard i kvalitetan sustav, što god tko tvrdio."

Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Osijek Ilijan Tomaš:

"Mišljenja sam da ne zaostajemo za zapadnim razvijenim svijetom nego upravo suprotno. Naši građani odnosno pacijenti, pogotovo s uznapredovalom malignom bolesti, za razliku od drugih zemalja imaju mogućnost liječenja koje je temeljeno na sveobuhvatnom genskom profiliranju ciljanim lijekovima za nađene pojedine mutacije. Ono što bi trebali poboljšati je edukacija stanovništva o načinu života kojim bi smanjili rizik nastanka karcinoma, odazivanjem na postojeće preventivne preglede za rano otkrivanje raka te jačanjem resursa za pacijente kojima je potrebna palijativna skrb u terminalnoj fazi života."

Iz Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice Ljubica Vazdar predstavila je iskustva svog kardioonkološkog tima, naglasivši važnost ranog primjećivanja nuspojava same terapije kod raka.

"Prije svega, vidimo da imamo nove, lijepe uspjehe, ali moramo se baviti i nuspojavama terapije koji mogu zahvatiti sve sustave, pa tako i kardiovaskularni. Kada znamo da su kardiovaskularni problemi prvi uzrok smrtnosti, to je važno. Također, nisu svi oboljeli od raka ‘zdravi‘, neki već boluju od drugih bolesti, često kardiovaskularnih. Zato moramo dobro procijeniti tko smije dobiti koji lijek. Prije 20 godina je osnovana kardioonkološka ambulanta, kontinuirano radimo, a unazad deset godina imamo i tim. Osobno, deset tisuća pregleda imam, veliko iskustvo, to je ono što je danas u fokusu medicine. Nije važno samo izabrati lijek, nego i rano otkriti nuspojave koje su potencijalno smrtonosne. Ne možemo dozvoliti da pacijenta izliječimo od raka, a umre od nuspojava terapije. Onkološka terapija razvija nuspojave kod trećine bolesnika, od visokog tlaka do srčanog zatajenja. To onkolog ne može riješiti sam, mora postojati suradnja kardiologa, gastroenterologa, cijelog tima. Onkološka zajednica postala je svjesna toga, kao i naši bolesnici. Dodala je da u Hrvatskoj imamo nezdrav način života, pretilost, pušenje i manjak tjelesne aktivnosti, a sve su to faktori na kojima treba raditi kako bi bilo manje karcinoma. Prevencija bi morala postati strateška. Nedostaje nam psihosocijalni ali i financijski suport, pa i duhovni. U našoj Klinici imamo niz toga na jednom mjestu, pa do psihologa i fizikalne terapije te dušebrižništva. Važno je pokriti mnogo toga."

Predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju Eduard Vrdoljak iz KBC Split komentirao je porast petogodišnjeg preživljavanja oboljelih.

"Ovo je povijesan rezultat i generacijski iskorak. Dosad smo imali gledati Hrvatsku na začelju EU po ishodu liječenja raka, početkom 2000ih ispod 44 posto, a danas se približavamo 60 posto izliječenih. To je rezultat sinergije svih, od bolesnika, do Ministarstva koje je donijelo strateški okvir, do društva koje je odlučilo više uložiti u liječenje raka, do medija koji šire informacije. Žena dijagnosticirana s rakom dojke 2012. imala je više od 45 posto vjerojatnost da će ponovno dobiti bolest i umrijeti, a danas je to manje od 20 posto. Postali smo druga najbolja zemlja u EU za bolesnike s rakom dojke. Uvjeren sam da ćemo postati primjer u Europi i osigurati da dođemo ne do 60 posto, nego do 85-postotnog preživljenja."

Konferenciju Ujedinjeni protiv raka s ciljem prikaza važnog napretka u liječenju i preživljenju od onkoloških bolesti u našoj zemlji, organizirali smo uz podršku partnera kojima se na tomu zahvaljujemo: AstraZeneca, IFi, JANAF, MSD i Novartis.