Menu

Akademik Miličić za MS: Dvoje od 100 ljudi ima sindrom zatajenja srca, treba raditi na ranoj dijagnostici i na vrijeme početi s terapijama

ZAGREB - Zatajivanje srca, kao važna bolest kardiologije, u porastu je diljem svijeta. Hrvatski liječnici stoga su pokrenuli prvi Mjesec zatajivanja srca u kojem će kroz javnozdravstvene akcije podizati svijest javnosti o ovome kliničkom sindromu. U Intervjuu Media servisa, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva, akademik Davor Miličić objasnio je o kakvoj je bolesti riječ, kakva je situacija u Hrvatskoj i istaknuo na koje načine bi se liste čekanja na UZV srca mogle skratiti.
Uzroci zatajivanja srca, ozbiljnoga kliničkog sindroma, su brojni, a simptomi su podjednaki, rekao je Miličić, istaknuvši one češće.

"Najčešći uzrok zatajivanja srca je koronarna bolest - prekasno liječen akutni infarkt miokarda, neliječena, višegodišnja arterijska hipertenzija, bolest srčanih zalistaka, prirođena bolest srca, nasljedne bolesti srca među koje spadaju kardiomiopatije, bolesti koje zahvaćaju srčani mišić, aritmije koje dugo traju i nisu adekvatno liječene."

Pritom simptomi i znakovi nisu specifični, već su posljedica niza drugih bolesti i stanja, kao kronična anemija, opstruktivna bolest pluća, bolesti štitanjače, ali i maligne bolesti. Istaknuo je da je stoga važna točna i što ranija dijagnostika.

"Lošije podnošenje tjelesnog napora, zapuhivanje pri naporu, neki pacijenti se guše noću, budi ih nedostatak zraka, zaostajanje tekućine u tijelu pa dolazi do oticanja nogu, potkoljenica, ali otoci mogu biti i veći i može doći do nakupljanja tekućine u tjelesnim šupljinama kao što je trbušna..."

Zbog starenja populacije u brojnim razvijenim zemljama, bolest zatajivanja srca sve je više prisutna, kako je rekao naš sugovornik. Osim toga, oštećenje srca, koje dovodi do zatajenja, nerijetko ostaje nakon liječenja brojnih bolesti, poput infarkta miokarda.

"Smatra se da je zatajivanje srca najčešći uzrok hospitalizacija u osoba 65+ i da je to 30-postotni uzrok svih bolničkih smrti. Dodatna ilustracija o kako teškoj bolesti govorimo je činjenica da unatoč modernim terapijama smrtnost je oko 50 % unutar 5 godina od postavljanja dijagnoze."

Pritom je posebna napomena da većina bolesnika dijagnozu dobije godinama nakon što trpe simptome dok se ta situacija ne poveže s bolešću srca. Istaknuo je stoga koji je jedan od najvažnijih ciljeva projekta.

"Trebalo bi poraditi na što ranijoj, preciznijoj i racionalnijoj dijagnostici kako bi se započelo s učinkovitim terapijama koje danas za neke vidove zatajivanja srca mogu produljiti život bolesnicima, za 10 ili više godina. Zatajivanje srca je zastupljeno oko 2 % - 2 od stotinu ljudi boluje od zatajivanja srca. Kažemo da je to najčešća zloćudna bolest današnjice, po svojem tijeku."

Liječnici pritom ističu važnost opće kardiovaskularne prevencije, odnosno liječenja povišenog tlaka, dijabetesa i korigiranja povišenih masnoća koji također mogu dovesti do zatajivanja srca.

"Neki pacijenti će oboljeti i neovisno pridržavaju li se ili ne kardiovaskularne prevencije. Neka zatajivanja su nasljedno uvjetovana, ili rodite se s prirođenom anomalijom i razvit će se sindrom zatajivanja srca. Nije sve u stilu života i prepoznavanju i liječenju rizičnih čimbenika."

Naglasio je da bi dijagnostika trebala biti što brža i jednostavnija jer je za tijek bolesti važno pravodobno započinjanje terapije. Dodao je i da su liste za UZV srca poprilično duge pa istaknuo jedan od glavnih poteza u njihovom smanjenju, a to je šire uvođenje i dostupnost laboratorijskog parametra, biomarkera zatajivanja srca.

"NT-proBNP ima vrlo visoku osjetljivost i specifičnost. Ako je povišen, neki su simptomi spojivi sa zatajivanjem srca, i gotovo su sigurno zatajivanje srca. To je više od 95-postotna osjetljivost i specifičnost. Takvi bolesnici moraju prioritetno doći na kardiološki i UZV pregled srca da bi se dodatno pojasnilo o kakvom se tipu zatajivanja srca radi."

Zasad je taj marker (NT-proBNP) dostupan samo u bolnicama i bolničkim laboratorijima, ali ne i u obiteljskoj medicini. Dodao je na rješavanju tog problema već neko vrijeme rade.

"Mi smo u nekoliko navrata kao Hrvatsko kardiološko društvo u suradnji s raznim društvima doktora obiteljske medicine, nastojali da se NT-proBNP široko uvede u obiteljsku medicinu, ali je to zapinjalo u Komori medicinskih biokemičara. Nema niti jednog stručnog razloga da se ne uvede u obiteljsku medicinu."

Dodao je da je drugi cilj projekta upozoriti na nova terapijska dostignuća i da bolesnicima treba omogućiti najbolju terapiju - koja smanjuje smrtnost i potrebu za hospitalizacijama. A Mjesec zatajivanja srca sastoji se od brojnih sadržaja kojima je cilj podići svijest o važnosti pretraga. Istaknuo je naš sugovornik i jednu demonstraciju.

"U suradnji s liječnicima obiteljske medicine, liječnicima koji vode ambulantu za debljinu, a to su endokrinolozi, zatim dijabetolozi, hipertenziolozi odnosno kardiolozi će prema određenim uključnim kriterijima poslati svoje bolesnike kod kojih postoji poprilična šansa da imaju zatajivanje srca do sada nedijagnosticirano u naš laboratorij na Rebru, a mi ćemo tim pacijentima izvan radnog vremena određivati NT-proBNP."

​Osim toga, za kraj Mjeseca zatajivanja srca u pripremi je i javnozdravstvena akcija koja će se održati 25. svibnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam