Picula za MS o potezu EU-a: Prevladali su strahovi; Putin ne želi primirje, a vrijeme je za konkretne poteze Europe

Europska unija s 90 milijardi eura nastavlja potpomagati Ukrajinu u iduće dvije godine. Rezultat je to iscrpnih pregovora koji su trajali mjesecima, a zadovoljna može biti i Rusija. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u Intervjuu Media servisa ističe da je dobro što je do odluke došlo jer je Ukrajini pomoć nužna. Ipak, iz zaduživanja su isključene Mađarska, Slovačka i Češka.

Spominjala se opcija da EU pomoć Ukrajini financira zamrznutom ruskom imovinom, ali se od toga odustalo.

"Europska unija može donijeti takve odluke jedino konsenzusom. Očito da su prevladali strahovi što će biti ako se naknadno pojave pravne interpretacije po kojima se taj novac nije smio dirati. Najizrazitiji protivnik upravo posezanja za tom zamrznutom ruskom imovinom je recimo bila Belgija."

Jer se korištenje tog novca u nekim krugovima smatralo potencijalnim kršenjem međunarodnog prava. Upravo je to paradoksalno jer upravo Rusija to krši već godinama.

"Naravno, paradoksalno. Nemojte zaboraviti da se upravo Europska unija, dobar dio članica, protivi kršenju međunarodnog prava. Dakle, mi smo s punim pravom osudili Putinovu agresiju na Ukrajinu kao eklatantan primjer kršenja međunarodnog prava i tu postoji ta opravdana osjetljivost unutar Europske unije da se funkcionira u okviru prava. Očito se previše glasova ovoga trenutka čuje koji upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice ukoliko se to dogodi."

Ukrajina bi taj beskamatni zajam trebala vratiti kada joj Rusija plati ratnu odštetu. Picula kaže da je to teško za očekivati, ali da je pomoć Ukrajini nužna jer Europska unija time brani i temelje na kojima počiva cijela europska zajednica.

A glavno je pitanje - kada će doći do kraja rata?

"S ruske strane ne postoji želja ni za primirjem, a još manje za mirom jer Rusija funkcionira kao imperija i osnovna Putinova ambicija je da on do krajnjih granica ispita mogućnost da obnovi poziciju i ulogu koju je nekad Sovjetski Savez imao u globalnim odnosima. Čini mi se da u ovom trenutku Putinove ambicije ipak jednim dobrim dijelom i hrane pristup američkog predsjednika Donalda Trumpa."

Zbog svega toga, Picula ističe da će Europska unija morati jako brzo sazrijeti i sama ponuditi mehanizam koji bi mogao približiti mir Ukrajini i Europi, ali pod potpunim drugačijim uvjetima od onih originalnih 28 točaka prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa. Govoreći o tome, dotaknuli smo se i nove Strategije američke nacionalne sigurnosti. SAD u njoj Rusiju ne smatra prijetnjom, a Europu opisuje kao kontinent kojem nedostaje samopouzdanja.

Treba li nas zabrinjavati svojevrsni odmak od SAD-a ili je to zapravo dobra stvar za Europu?

"Europska unija to mora shvatiti krajnje ozbiljno jer ne znamo zapravo što je idući korak i u kojoj mjeri će se Sjedinjene Američke Države nastaviti povlačiti iz Europe. Mislim, ne samo politički nego i fizički jer ovdje još uvijek imaju i vojne baze i mislim da je zrelo razmisliti o izradi jedne vrste de- risking politike prema Washingtonu kao što recimo se traži izrada de-risking politike i prema Pekingu jer očito da se američki predsjednik puno bolje razumije s autoritarnim vođama nego s liderima država liberalne demokracije koje su članice Europske unije."

Jer Putinova agresija na Ukrajinu i drugi mandat Donalda Trumpa morat će poslužiti za daljnje integriranje europskog projekta:

"Čini mi se da će, dosad vrlo slabo razvijene politike, a mislim prije svega zajedničku vanjsku i sigurnosnu kao i zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku Europske unije da će morati proći istim putem kao i jedinstveno tržište ili zajednička valuta. Dakle, to su neki trademarkovi Europske unije i mislim da ćemo u skorije vrijeme morati vidjeti napredak i u politici zajedničke zaštite. Prije 25 godina Europska unija je bila, kako je rekao tada Romano Prodi, okružena prstenom prijatelja - danas smo u obruču vatre."

Razgovarali smo i o idućem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028.-2034., u kojemu Hrvatska može računati na 18,8 milijardi eura.

"To je iznos koji je vrlo ozbiljan, ali taj zajednički europski proračun pokazuje doista i neke bitne promjene. Naime, čini mi se da Europska komisija se ovog puta pokušava postaviti kao doista onaj krajnji arbitar koji će odlučivati naprosto na koji način će novac odlaziti."

Dodavši da u Hrvatskoj postoji i loša strana povučenih sredstava i to zbog velikog broja istraga Ureda europskog javnog tužitelja. Picula je inače izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju. Ponovio je da tamošnji građani jedini mogu promijeniti vlast te da trenutno Srbija ima velikih problema u ispunjavanju pristupnih zahtjeva.

"Ono što ocjenjuje Europska unija pa ja kao izvjestitelj je ponašanje vlasti, a ta vlast doista je u proteklih godinu dana pokazala naprosto jednu povećanu razinu autoritarnog ponašanja prema onima koji zakonito izražavaju svoja prava i na ulici, ali jednako tako pokazala je jednu ambivalentnost prema samom Bruxellesu jer se često ostavljao dojam da je puno bliži režim u Moskvi pa i prijateljstvo s Kinom."

Dodavši da Vučić fingira svoju ambiciju da se priključi Europskoj uniji. Upravo iz Srbije stiže komentar njihovog ministra informiranja i telekomunikacija Borisa Bratine koji poručuje da "Hrvatska mora platiti teritorijem kao Ukrajina i da se Hrvatsku mora kazniti zbog, kako kaže, "stravičnog sudjelovanja u Prvom i Drugom svjetskom ratu te od početka devedesetih godina".

Picula kaže - to nije slučajno.

"Meni se čini da se radi o jednom dobro poznatom obrascu kada god Aleksandar Vučić upadne u probleme u svojoj vlastitoj zemlji, svojom politikom, on rado poseže za stereotipom da su za probleme Srbije krivi prije svega neki drugi - najčešće su to Albanci i Hrvati. Naravno da na to treba reagirati, ja nisam sklon da se na takve stvari ne reagira. Međutim, treba naći mjeru jer je riječ o ljudima koji su politički naprosto najvažniji. Tamo postoji samo jedan ozbiljan politički posao, a njega drži Aleksandar Vučić."

Što se tiče domaće političke scene, eurozastupnik poručuje da ankete pokazuju da SDP ima primjeren i dobar rejting.

"S obzirom što se sve u stranci događalo proteklih godina on je za mene iznenađujuće visok, ali to znači da hrvatski građani još uvijek imaju povjerenje u Socijaldemokratsku partiju Hrvatske, da može biti ono što svaka politička stranka mora biti, a to je alternativa postojećoj vlasti. Po mom mišljenju, iako ne negiram uspjehe, ovaj HDZ-ov model upravljanja Hrvatskom je istrošen."

"U SDP-u se počelo raditi na politikama koje su važne građanima, ali moramo pojačati organiziranost po Hrvatskoj", dodaje Picula. O mogućoj suradnji, odnosno nacionalnoj koaliciji s platformom Možemo! poručuje:

"Ne isključujem tu vrstu suradnje. Nadam se da će ona biti programski dobro utemeljena i da naravno će se već ovoga trenutka predvidjeti naprosto i sve ono što uspješnu kampanju čini jer s pripremama za izbore nikada ne uranite, možete samo zakasniti."

Nakon što se u jednom tekstu pojavila informacija da će Picula biti SDP-ov kandidat za predsjednika, upitali smo ga ima li istine u tome:

"Ja sam se isto zabavljao čitajući taj tekst. Naravno i ja sam sa predsjednikom SDP-a, s kojim se znam 25 i duže godina, u dobrim odnosima i sjajno surađujemo, ali što se tiče toga teksta - on je naprosto posljedica, očito koliko utemeljene spekulacije, to bi možda trebalo pitati autora teksta."

"Znači, nema puno istine o tome?"

"Pustimo to naprosto. Ima ovdje puno stvari o kojima treba izreći svoje mišljenje, a koje su jako aktualne."

Cijeli intervju možete poslušati na Youtube kanalu Media servisa.