Vaniček-Fila za MS: Trebamo skupiti glave na jednom mjestu i zalagati se kako bismo zakone što konkretnije, što bolje primjenjivali u praksi

Prijedlog hrvatskog anti-SLAPP zakona koji se temelji na europskoj direktivi, prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Uskoro nas očekuje zakon koji će zaštititi novinare od strateških tužbi protiv javnog djelovanja. Oni koji novinare, ali i zviždače, umjetnike, organizacije civilnog društva tuže samo kako bi ih ušutkali, snosit će za to sankcije, objašnjava Vaniček-Fila. Novi zakon tako će omogućiti:

"Da suci imaju mogućnost i trebaju takve tužbe prepoznati u ranoj fazi, osim toga postupovna jamstva podrazumijevaju isto tako kazne za te zlonamjerne tužitelje, do 20.000 eura za pravnu osobu, do 5000 euro za privatnu osobu, Pravosudna akademija će biti jedinstvena kontaktna točka gdje će se možda dobiti i pravna pomoć."

Novinarstvo moramo zaštititi, smatra Vaniček-Fila, jer ono je na razini Europske unije definirano kao javno dobro i predstavlja stup demokracije.

"Za razliku od društvenih mreža koje nisu mediji, koje nemaju urednike, koje nemaju novinare i ja ih nikad ne bih nazivala medijima. Osim u onom semantičkom smislu da to znači da oni posreduju između nečega. U današnje vrijeme izbjegavanja vijesti, u današnje vrijeme generiranja lažnih sadržaja umjetnom inteligencijom, kad nam djeca kažu u istraživanju da do 8 sati dnevno budu na internetu, na društvenim mrežama, mislim da nam je novinarstvo važnije nego ikada."

Na društvenim mrežama i dalje prolaze razni oblici manipulacije - sadržaja koji generira umjetna inteligencija i lažnih vijesti za koje bi, u medijima, netko odgovarao. Iako danas imamo Uredbu o digitalnim uslugama i Europski akt o slobodi medija, smatra Vaniček-Fila:

"Trebamo skupiti glave na jednom mjestu i zapravo zalagati se kako bismo te zakone što konkretnije, što bolje primjenjivali u praksi. Jer neki zakon je dobar tek kad ima svoju svrhu u praksi, kad je svrhovit, a ne kad kažemo - donijeli smo zakon i što ćemo sada? Dakle da ljudi mogu biti sigurni kad nešto pročitaju, da to nije medij, osim toga novinar ima ime i prezime, jel tako?"

Iako su se navike publike promijenila i 6 od 10 Hrvata prema Reutersovom Instituteu izbjegava vijesti, sami odlučujemo koje medije i kako konzumiramo.

"Ne možemo mi sad nekome reći bilo kojoj generaciji vi ćete se informirati ovdje ili ovdje. Mi smo gospodari naših izbora na internetu. Kao što smo gospodari, biramo koju ćemo hranu jesti. Tako bi smo trebali birati kakvu ćemo medijsku hranu jesti. Koliko nam je štetna, koliko nam je dobra."

Iako danas brojna istraživanja i brojke ne ulijevaju nadu u budućnost ove struke, Vaniček-Fila govori da se trebamo više slušati, međusobno razgovarati i raspravljati. Pritom kao primjer dobre prakse ističe nove Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja u kojima jasno stoji kako zaštititi autorsko pravo svakog novinara.

"Kad se počnemo svi međusobno ovako ulažavati, dakle da ćemo cijeniti i drugoga kolegu novinara uz to društvo da će znati, dakle da ću pročitati vijest koju je napisao netko kome vjerujem, mislim da je to put. Nije lak, ali svaki korak na tom putu je bitan."