Brković za MS: Svaki put kada podijelimo neku informaciju sudjelujemo u oblikovanju javnog prostora i zato je važno da ta informacija bude točna provjerena i razumljiva

"I u svim tim proteklim desetljećima službena statistika se mijenjala, razvijala i prilagođavala novim izazovima i potrebama. Danas mi s ponosom možemo reći da smo izgradili sustav koji se temelji na stručnosti, transparentnosti i pouzdanosti."

Napredak Zavoda vidljiv je na nacionalnoj, ali i na međunarodnoj razini rekla je Brković koja je na čelu Zavoda sedam godina tijekom kojih su...

"...uspješno smo odgovorili na mnogobrojne izazove i zahtjevne procese. Među njima bih istaknula aktivnu ulogu koju je Zavod imao u procesu pristupanja monetarnoj uniji. Također smo imali aktivnu ulogu, još uvijek imamo, u postupku pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. Ono što je za nas jako bitno je da smo uspješno prošli proces uskladbe hrvatskog statističkog sustava s Kodeksom prakse europske statistike gdje je statistički sustav ocijenjen izrazito usklađenim."

Objasnila je naša sugovornica kako Kodeks prakse europske statistike...

"Predstavlja 16 načela službene statistike koje su dužne slijediti svi nacionalni statistički Uredi na razini Europske unije. To znači da svaki podatak koji mi objavljujemo je kvalitetan, razumljiv i primjeren svrsi. Mi koristimo zajedničke europske metodologije i alate, redovito pratimo kvalitetu naših statistika i otvoreno komuniciramo s korisnicima kako bismo što bolje razumjeli njihove potrebe."

Kvalitetan rad Zavoda potvrdila je i dodjela domaćinstva 12. Europske konferencije o kvaliteti u službenoj statistici koja će se održati u Šibeniku od 3. do 5. lipnja.

"Ta konferencija okuplja predstavnike nacionalnih statističkih ureda akademske zajednice i međunarodnih institucija i stručnjaka iz cijelog svijeta. Moram reći da je kod nas trenutno prijavljeno više od 450 sudionika iz više od 70 država svijeta što mislim da su nam čak i rekli da do sada nije bio tako veliki interes. Glavna tema je umjetna inteligencija i digitalizacija i kako utječe na kvalitetu, transparentnost i povjerenje u službene statističke podatke."

DZS svoj rad bazira na godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti koji ima više od 300 istraživanja koje je DZS dužan objaviti, jednako kao i ostalih pet nositelja službene statistike u Hrvatskoj.

"Moram reći da se 95 posto statistika koji mi proizvedemo odnosi na transmisijski program koji smo mi dužni objaviti prema Eurostatu. Svi podaci koje mi proizvodimo pošaljemo u Eurostat tako da većina podataka koju Eurostat objavljuje su zapravo naši podaci koje oni agregiraju na razini Europske unije kako bi ti podaci bili međusobno usporedivi s ostalim članicama."

U tom kontekstu Brković naglašava da mediji, pa onda i građani često krivo prezentiraju izvor podataka po pitanju izvještaja o inflaciji na državnoj i europskoj razini.

"Državni zavod za statistiku je objavio indeks potrošačkih cijena, dok je Eurostat objavio harmonizirani indeks potrošačkih cijena, a to je zapravo naš podatak samo je metodologija Eurostata nešto drukčija kada ga oni agregiraju na Europskoj razini."

Zavod do podataka dolazi putem administrativnih izvora, ali i istraživačkih anketa, no Brković napominje:

"Nama je u interesu da što više koristimo administrativne izvore podataka. Mi se nadamo da je popis 2021. zadnji popis proveden na terenu. Mi surađujemo sa svim tijelima državne uprave, sa svim institucijama. Imamo na raspolaganju sve njihove registre. Svake godine sve više prelazimo na te administrativne registre podataka. Međutim, i dalje ostaju određene ankete, određena prikupljanja na terenu koja će sukladno metodologiji Eurostata i dalje biti prisutna. Znači, naša statistička istraživanja na terenu se nikada neće ukinuti."

Uz proces digitalizacije, kako i u ostalim sektorima, tako i u statistici svoje mjesto je našla i umjetna inteligencija.

"Za sada zapravo mi koristimo umjetnu inteligenciju u pomoćnim procesima, a za rad s podacima zapravo istražujemo sigurne metode primjene i mi smo uvjereni da ćemo mi to u skoroj budućnosti i naći. Ima nekih država koje su odmakle dalje od drugih primjerice Nizozemska, Estonija, Litva. Nema države koja već nije počela primjenjivati umjetnu inteligenciju u nekom od procesa svoga rada."

A za što se podaci Zavoda najviše koriste? Brković naglašava kako bi njihovi podaci trebali biti temelj za donošenje svih politika.

"Naše podatke koriste i Vlada, ministarstva pa i lokalna uprava. mi pokušavamo biti i dijelovi većine radnih grupa kada se donose novi zakoni. Sada su nas tijela prepoznala i sami nas uključuju tako da u principu sve politike i svi zakoni koji se donose trebali bi se temeljiti na našim podacima, ali isto tako i kada se postavljaju indikatori, odnosno praćenje izvršenja tih aktivnosti, također se mora temeljiti na nekakvim mjerljivim podacima, a koji su podaci više mjerljivi nego službena statistika?"

Upitali smo Brković koji su podaci javnosti najzanimljiviji:

"U zadnje vrijeme je to ipak inflacija, ali svakako da je zanimljiv BDP, prosječna plaća, umrli rođeni, znači društvene statistike općenito imaju oko 80 posto upita. To je znači vitalna statistika i migracije, ali ono što mi u svom radu najčešće pokušavamo i nadam se da u tome i uspijevamo je da približimo statistiku našim korisnicima jer mi želimo zapravo da kazati da statistika nije suhoparna znanost."

S tim ciljem Zavod objavljuje tematske članke u kojima aktualne teme ili važne datume prikazuju kroz statističke podatke koje pretvaraju u priče.

"Jedan od uspješnijih primjera koji smo nedavno imali je bilo za Valentinovo kada smo objavili top listu najvećih ljubavnih hitova i određene podatke vitalne statistike i to je stvarno izazvalo veliki interes naših korisnika."

Jednu takvu temu pripremaju i uoči nadolazećeg svjetskog nogometnog prvenstva, a uskoro će građanima rad Zavoda biti još dostupniji rekla je Brković.

"Trenutno na našim web stranicama se podaci prikazuju u više različitih formata koji možda nisu user friendly za naše korisnike i sada radimo upravo na postavljanju te diseminacijske baze podataka na način da će svi podaci biti dostupniji, svi će biti u jednoj bazi. Puno očekujemo rekla bih od tog projekta. Nadamo se da ćemo biti pristupačniji našim korisnicima i da će biti puno veće mogućnosti prikazivanja podataka nego što ih to sada trenutno imamo na našim stranicama."

Za kraj Brković je poručila kako nam u današnjem digitalnom okruženju, u kojem nam je jedan klik dovoljan da dođemo do gotovo bilo kojeg podatka, ključna vještina postaje sposobnost procjene pouzdanosti podatka. Drugim riječima, nije problem u količini informacija, već u prepoznavanju točnih, utemeljenih i cjelovitih informacija.

"To znači da se treba razumjeti izvor podataka, kontekst u kojem je nastao i način na koji je taj podatak prikazan. To je ono što mi stalno napominjemo, da je tu službena statistika danas od presudne važnosti jer ona je ta koja pruža provjerene, metodološki utemeljene i usporedive podatke kojima se može vjerovati. No, isto tako, zadatak Državnog zavoda za statistiku je da razvijamo povjerenje u službene izvore i da razvijamo svijest o osobnoj odgovornosti u korištenju i dijeljenju informacija."

U tom kontekstu Brković je zaključila:

"Jer ono što ljudi, odnosno naši korisnici, moraju biti svjesni da svaki put kada podijele neku informaciju sudjelujemo zapravo u oblikovanju javnog prostora i zato je važno da ta informacija bude točna provjerena i razumljiva."