Potočki za MS: Hrvati u zlato ulažu 700 milijuna eura, novac u bankama možemo zaštititi jedino ulaganjem

Cijene zlata su na rekordnim razinama, a samo u ovoj godini porasle su za gotovo 65 posto. Financijski i investicijski stručnjak Vladimir Potočki u Intervjuu Media servisa objasnio je što stoji iza toga:

"Jedni kažu cijena zlata raste zbog slabog dolara, drugi zbog kamatnih stopa, treći zbog geopolitike, četvrti zbog toga što je inflacija i tako dalje - svi su u pravu i svi su u krivu u isto vrijeme. Ono što zapravo treba napomenuti da je zlato jednostavno univerzalna valuta koja se ponaša kao barometar u odnosu na sve ono što sam prije spomenuo. Povećana potražnja prema investicijskom zlatu je isprovocirana geopolitikom tako da zapravo svatko od nas traži neku sigurnu luku - u tom smislu je to investicijsko zlato."

Važnu ulogu igra i inflacija koja umanjuje vrijednost novca. Zbog svega toga za očekivati je da će cijene zlata nastaviti rasti:

"U cijeni postoje premije. Znači, premija je sastavni dio cijene zlata koja se odnosi na ovo što sam sve rekao. I dalje su na snazi i dalje će ostati. J.P. Morgan, Bank of America ili Goldman Sachs do 2028. ili 2030. godine vide zlato na 4.800 ili 5.000 dolara po unci."

Tržište je aktivno i u Hrvatskoj. Sve se zakotrljalo 2013. godine i to zbog našeg ulaska u EU jer je tada ukinut PDV i porez na kapitalnu dobit.

"Kako je svijest o značaju zlata rasla, tako se i volumen povećavao", ističe naš gost:

"Tako da smo negdje 2023. godine bili na nekih 350 milijuna eura godišnjeg prihoda odnosno prometa na razini Hrvatske dok bi ove godine taj promet bio preko 700 milijuna eura što je zapravo 100 % i više u odnosu na prošlu godinu."

Najviše zlata po broju stanovnika imaju Švicarci, a slijede Nijemci i Amerikanci, ali u tu brojku ulaze i rezerve koje su kod centralnih banaka. Hrvati sve skupa imaju između 2,5 i 3 milijarde eura vrijednosti zlata.

Hrvati i dalje najviše ulažu u nekretnine, dionice, obveznice i trezorski zapisi, a Potočki ističe da je najvažnija diverzifikacija portfelja:

"Jako je važno sada i u budućnosti raditi na takozvanoj financijskoj pismenosti naših građana jer trebamo diverzificirati. Nije dobro držati sva jaja u istoj košari."

Snažan rast bilježe i kriptovalute, točnije Bitcoin. Je li to održivi oblik ulaganja ili prolazni trend?

"To će vrijeme pokazati. Ono što je zanimljivo napomenuti znači prvi Bitcoin se prodavao u srpnju 2010. godine i vrijedio je 0,05 dolara. Danas vrijedi 110.000 dolara. Drugim riječima, on je u tih 15 godina porastao više od 200 i nešto milijuna posto."

Financijski stručnjak pojasnio je da kod svakog ulaganja potrebno razmotriti vrijeme, očekivanja i rizike. Dodaje i da je iluzija misliti da ćemo ulažući uvijek dobivati i nikada izgubiti:

"Znate kako kažu strah je vrag. Naš mozak i naše ponašanje, naš habitus se zapravo boji straha i neizvjesnosti međutim kad ulažete vi ne znate što će biti sutra. Ono što može smanjiti rizike je zapravo informiranost. Znači, ukoliko smo mi informirani, ako uđemo barem donekle u meritum toga, možemo kontrolirati rizike i reći: ‘Okej, ovo je prihvatljivo i na taj način ću ulagati‘. Međutim, neuspjeh je bio uspjeha."

"Jer onaj tko ne investira zapravo najviše gubi", dodaje Potočki.

"Najveći neprijatelj hrvatskih ulagača je inercija. Na hrvatskim računima u bankama Hrvati imaju preko 40 milijardi eura. Od tih 40 milijardi eura 25 % je oročeno s prosječnom kamatnom stopom 1,35%, a 75 je na ‘a vista‘ s nula kamatnom stopom. To je s jedne strane dobro što imamo taj novac, ali taj novac nije samo pravo nego je obaveza kako ga zaštititi. Zaštititi ga možemo samo ulaganjem."

"Ulagati se može i s 10 eura mjesečno, sve je stvar odluke", kaže Potočki. Otkrio je i koja je najveća greška kod ulaganja:

"Ljudi se ne žele obogatiti u tako dugom roku nego žele povrate u vrlo kratkom roku. Onda se tu javlja pohlepa. Pohlepa je zapravo jako opasna stvar, to je prirodno, uzeti maksimum u što kraćem roku. Kad govorimo o nekretninama, o dionicama o investicijskom zlatu onda moramo gledati kroz perspektivu dužeg perioda. Uz to, trebamo diverzificirati portfelj."

Za kraj, koji bi savjet dao mladima ili onima koji tek razmatraju trebaju li uložiti:

"Ako svaki mjesec na isti dan izdvojite jedan dio novaca i investirate ga kroz vrijeme će vam se to pokazati kao najbolja moguća strategija. Ono što je jako važno pogotovo za mlade je da ulože u znanje prije nego u bilo koji instrument. Ono što je važno, malo je kritika našeg edukativnog sustava je da u školi učimo jezike, matematiku, fiziku, kemiju, biologiju, ali ne učimo kako stvoriti novac i kako sačuvati njegovu vrijednost."

"Jer važno je naučiti kako da novac radi za vas, a većina ljudi ne shvaća da nije važno koliko su novca zaradili već koliko su sačuvali", zaključio je Potočki.